Hinko Bauer

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hinko Bauer
Hinko Bauer
Rođenje 1908.
Smrt 12. siječnja 1986.
Zanimanje arhitekt
Portal: Životopis

Hinko Bauer (Trst, 1908. - Zagreb, 12. siječnja 1986.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.[1][2][3][4]

Životopis[uredi VE | uredi]

Hinko Bauer je rođen u Trstu 1908. godine. Kao dijete preselio se s roditeljima u Rijeku, gdje je pohađao i diplomirao na Sveučilištu u Rijeci. Tijekom studija radio je za jednog od najvećih hrvatskih arhitekata secesije Rudolfa Lubynskog. Nakon diplome 1931. godine, Bauer se zaposlio u zagrebačkom studiju poznatog hrvatskog arhitekta Zlatka Neumanna. Od 1936. do početka Drugog svjetskog rata radio je za arhitekta Marijana Haberlea. 1943. Bauer se pridružio partizanima t.j. Narodnooslobodilačkom pokretu u Hrvatskoj. 1944. Bauer je zatočen i prebačen u Koncentracijski logor Dachau. Uspio je preživjeti Holokaust, te se po završetku rata vraća u Hrvatsku. 1954. godine vraća se u Zagreb i osniva vlastiti arhitektonski studio "Bauer". Bauerovi najpoznatiji radovi su:[2][4]

  • "Zagrebački zbor" (danas "Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu")
  • "Narodno sveučilište" u Kordunskoj ulici u Zagrebu i
  • "Klinika za plućne bolesti Jordanovac" u Zagrebu.

Hinko Bauer je umro u Zagrebu 12. siječnja 1986., te je pokopan na Mirogoju.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ivo Goldstein, 2005, str. 287
  2. 2,0 2,1 Snješka Knežević, 2011, str. 183
  3. Jaša Romano, 1980, str. 336
  4. 4,0 4,1 Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Arhitekt, publicist, muzičar, poliglot; stranica 29; broj 104, ožujak / travanj 2008.
  5. Gradska groblja Zagreb: Hinko Bauer, Mirogoj Ž-6-I-25

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Goldstein, Ivo (2005). Židovi u Zagrebu 1918 - 1941., Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-23-0
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.