Trst

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Trst. Za talijansku pokrajinu, pogledajte Trst (pokrajina).
Trst
Trieste
Free Territory of Trieste coat of arms.svg
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija: Furlanija-Julijska krajina
Pokrajina: Trst (TS)
Koordinate: 45°39′N 13°46′E / 45.65°N 13.767°E / 45.65; 13.767Koordinate: 45°39′N 13°46′E / 45.65°N 13.767°E / 45.65; 13.767
Visina: 2 m
Površina: 84,49 km2
Stanovništvo: 207,069 (31. prosinca 2004.)
Gustoća stanovništva: 2.479,80 stan./km2
Poštanski broj: 34100
Pozivni broj: 040
ISTAT-broj: 032006
Svetac zaštitnik: sveti Just (San Giusto)
Trst na karti Italija
Trst
Trst
Trst (Italija)
Službena stranica: Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Satelitski snimak Trsta.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Pogled na grad s mora.
Magnify-clip.png
Pogled na grad s mora.

Trst se nalazi na Tršćanskom zaljevu na sjevernom dijelu Jadranskog mora. To je izrazito pogranični grad koji je državnom granicom posve odijeljen od gradske okolice i zaleđa koje pripada Sloveniji, a s Italijom je povezan samo uskim pojasom kopna. Klima je sredozemna.

Veliko je prometno značenje grada, posebno gradske luke. Autoceste grad vežu s ostatkom Italije i Slovenijom, ali nedostaje autocestovna poveznica s Hrvatskom (planirani smjer Trst-Rijeka). Trst je najveća luka na Jadranskom moru i glavna luka za kontinentski zatvorenu Austriju. Na sjevernom Jadranu postoji konkurencija triju velikih luka (Trsta, Kopra i Rijeke). Postoje planovi o udruživanju luka Trsta i Kopra koje su vrlo blizu i stvaranja velike sjevernojadranske luke.

Trst u 17. st.

Povijest[uredi VE | uredi]

Trščanska luka 1885. god.

Prostor današnjeg Trsta je u starom vijeku naseljavalo Ilirsko pleme Histri i venetsko pleme Carni. God. 177. pr. Kr. Rimljani su zauzeli grad i nazvali ga Tergeste, a Julije Cezar mu je dao status kolonije. Nakon pada Rimskog carstva došao je pod bizantsku vlast i postao značajan vojni logor. God. 788. je postao dio Franačke države, a u 12. st. je postala gradska komuna. Između 1369. i 1372. je gradom vladala Mletačka republika, a poslije je potpao pod vlast Habsburgovaca. Trst se razvija kao najznačajnija habsburška luka i car Karlo VI. Habsburški mu daje status slobodne carske luke 1719. god. Za vrijeme Napoleonove vlasti bio je dio Ilirskih pokrajina, a kasnije se vraća u sastav Habsburške monarhije, ali gubi status slobodne luke. Grad postaje slobodni carski grad i centar pokrajine Austrijsko primorje (Kűstenland). Tijekom 19. st. grad se dalje razvija kao najznačajnija luka cijele Habsburške monarhije. God. 1857. je sagrađena prva željeznička pruga u Monarhiji koja je povezivala Trst s Bečom. Početkom 20. st. Trst bio je kozmopolitski grad u kojem su miješani živjeli pripadnici mnogih naroda.

Nakon Prvog svjetskog rata grad je zauzela Italija i grad gubi svoju dotadašnju važnost. Izgubio je vezu sa zaleđem koje je ostalo u Austriji i Kraljevini SHS, te zbog toga bitno slabe lučke funkcije. Nakon dolaska fašista na vlast u Italiji jača pritisak na slavensko stanovništvo koje se iseljava iz grada.

Gradska vijećnica.

Nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu 1943. je Trst zauzela Njemačka. Pokraj grada je otvoren jedini njemački koncentracijski logor na talijanskom tlu. God. 1944. grad je pretrpio saveznička bombardiranja, a 1. svibnja 1945. u grad ulaze jugoslavenski partizani koji su tamo ostali do 12. lipnja. Italija se odrekla Istre u korist Jugoslavije, ali je došlo do spora oko pripadnosti Trsta. Postojala je čak mogućnost izbijanja rata. God. 1947. je osnovana posebna država nazvana Slobodni teritorij Trsta koja je bila međunarodno priznata i postojala sve do 1954. god.

Slobodni teritorij Trsta je bilo privremeno rješenje kojim nisu bile zadovoljne ni Jugoslavija ni Italija. Među zapadnim Saveznicima je bio jak stav da se granica s Italijom vrati na prijeratno stanje, a bojali su se jačeg jugoslavenskog (komunističkog) prisustva na Jadranu. Izostala je snažnija sovjetska potpora Jugoslaviji.

God. 1954. je potpisan Memorandum o razumijevanju između Jugoslavije i Italije kojim je Slobodni teritorij Trsta podijeljen na Zonu A (koja obuhvaća sam grad) koju je na upravu dobila Italija i Zonu B (današnje Slovensko primorje i Istra do rijeke Mirne) kojom je upravljala Jugoslavija. Takvo razgraničenje je definitivno potvrđeno Osimskim sporazumima potpisanim 1975. god.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Panorama Trsta.

Najvažnije djelatnosti Trsta su vezane uz lučke funkcije. Trst je osim luke i značajno trgovačko središte (posebno vezano uz pogranični položaj grada). Tokom hladnog rata je Trst funkcionirao kao "izlog kapitalizma" prema komunističkoj Jugoslaviji te su zapadne sile forsirale značajniji gospodarski razvoj grada. Tokom 1980-ih godina se intenziviraju trgovačke veze Trsta i građana Jugoslavije koji nakon djelomičnog slabljenja komunističkog sustava nabavljaju kvalitetnu robu sa zapada, a Trst je najbliža destinacija. Takve trgovačke veze i navika kupovanja u Trstu su ostali i nakon pada socijalizma i raspada Jugoslavije, posebno za građane Slovenije, a dijelom i Hrvatske. Takva navika s vremenom slabi (posebno nakon dolaska stranih trgovačkih lanaca u Sloveniju i Hrvatsku), te Trst gubi staro trgovačko značenje. Takav razvoj je značajno pogodio gradsko gospodarstvo koje se danas mora preorijentirati s prekogranične trgovine na druge djelatnosti.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Trg ujedinjenja Italije noću.
Magnify-clip.png
Trg ujedinjenja Italije noću.
Dvorac Miramare kod Trsta.
Ostaci rimskog kazališta u Trstu.

Središnji trg u Trstu je Trg ujedinjenja Italije (Piazza Unità d'Italia), izgrađenog uglavnom tijekom Habsburške monarhije, na kojemu se nalaze Gradska vijećnica i fontanom 4 kontinenta. Značajan je kaštel Miramare (Castello di Miramare) građen 1860. godine za nadvojvodu Maksimilijana. Postoje mnoge palače i crkve (značajna je katedrala sv. Justa). Mogu se pronaći i arheološki ostaci iz rimskog razdoblja (značajno je rimsko kazalište). Znamenito je i Kazalište Giuseppea Verdija.

Kazalište Giuseppea Verdija.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prije Prvog svjetskog rata Trst je bio jedan od najvećih europskih obalnih gradova s oko 200.000 stanovnika. Usporedbe radi Zagreb je tad imao oko 80.000 (danas oko 779.145), Ljubljana 60.000 (danas oko 278.638). Danas je Trst grad staraca, čak 27,9% stanovnika su umirovljenici (talijanski prosjek je 19,94%), a samo 13,78% stanovnika je mlađe od 18 godina.

U Trstu su do raspada Austro-Ugarske mnogi Hrvati imali svoje poslovne objekte, a padom pod Italiju mnogi su se preselili i/ili prebjegli u dijelove Hrvatske koje Italija nije pripojila sebi, a mnogi poznati su ostali i danas (poznati su Cosulichi i dr.). Te su hrvatske obitelji bili iz bližeg tršćanskog zaleđa, ali i iz drugih dijelova Monarhije. Mnogi su se Hrvati iz tih obitelji ali i hrvatski Talijani i Slovenci rodili i živjeli u tom gradu: Karlo Bulić, Spiridon Gopčević, Otokar Keršovani, Gari Cappelli, Emil Cossetto, Fulvio Tomizza, Bruno Bjelinski, Ivo Frangeš, Bruno Bulić, Eva Verona, Josip Mandić, Drago Ivanišević

Trst je bio mjestom školovanja i djelovanja brojnih Hrvata. Ističu se Antun Kalac, Juraj Dobrila, Ivan Rendić, Ambroz Haračić, Robert Haller, Ingrid Haller, Slavko Zlatić, Josip Tabak, Mate Baštijan, Ivan Baštijan, Bela Čikoš Sesija, Fran Mihaljević, Božo Milanović, Marija Krucifiksa Kozulić, Anton Gnamb, Anton Marti, Ante Blažević, Bojan Šober, Ivo Omrčanin, Ivo Protulipac, Krunoslav Draganović, Ante Tresić Pavičić, Matko Mandić, Milan Emil Uzelac, Nikola Karković, Ivan Dobravec Plevnik, Lovro Grizogono, Kornelije Budinić, Maks Rajčević, Fran Matejčić i drugi. U Trstu je od 1888 do 1893. na talijanskom izlazio list za Hrvate Il diritto croato, a u Trstu su u 19. st. hrvatske gramatike objavili Šime Starčević i Ilija Rukavina Ljubački. Za Kraljevine SHS konzulom je u Trstu bio Ivo Andrić. 2000-ih u Trstu djeluje Hrvatska književna radionica koju vode Daniel Načinović, Vjekoslav Tomašić i Juan Octavio Prenz.

godina stanovnika
1617. 3.000
1693. 10.183
1717. 5.600
1735. 3.865
1758. 6.424
1765. 6.518
1775. 10.664
1792. 22.920
1800. 20.900
1810. 29.908
1812. 20.633
godina stanovnika
1820. 33.550
1830. 42.913
1837. 51.982
1845. 58.322
1850. 63.931
1857. 64.096
1869. 70.274
1880. 74.544
1890. 120.333
1900. 134.143
1910. 160.993
godina stanovnika
1921. 239.558
1931. 250.170
1936. 248.307
1951. 272.522
1963. 277.644
1971. 271.879
1981. 252.369
1991. 231.100
2001. 211.184
2005. 206.590
2009. 205.507

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Stare fotografije[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Twin Towns - Graz Online - English Version. www.graz.at. Preuzeto 05. 01. 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Trst