Art Nouveau

Izvor: Wikipedija

(Preusmjereno s Secesija)

Jugendstil ili (Art Nouveau, Secesija, Art deco) je je pravac u umjetnosti i dizajnu koji želi "uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada …" U Francuskoj to se zove "Art Nouveau", u Njemačkoj Jugendstil, u SAD-u Art Deco, a kod nas je poznatija pod Austrijskim nazivom – "Secesija". Kulminirao je početkom 20. stoljeća, započeo 1880. i doživio klimaks 1892.-1902. Nazvan je po dućanu u Parizu vlasnika Samuela Binga, sa stvarima dizajniranima u tom stilu.

[uredi] Povijest

1898. godine u Minhenu, kulturni časopis “Die Jugend” kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao “novi stil” u umjetnosti i mnogi lokalni umjetnici su sudjelovali u njegovoj borbi sa tradicijom. Uspjeh je bio da se taj novi način života nazvao “Jugendstil”. Taj novi stil je postao suvremenikom Art Nouveau stilu i sličnim stilovima koji su ekspandirali svugdje u Evropi. Mnoge kompanije kao WMF su kontribuirale u eksportu te umjetnosti i dizajna te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne šmrkljaste geometrijske oblike.

U arhitekturi secesija je producirala zgrade u Darmstadtu, Drezdenu, Minhenu i Frankfurtu i producirala mnoge velike arhitekte: Henri Clemens Van de Veldea, Josef Maria Olbricha, Peter Behrensa. Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također kontribuirali kao: Hugo Leven i Friedrich Adler.

Secesija je jako utjecala na susjedne zemlje pa tako i na Nizozemsku, gdje je “tipična Jugendstil kompanija” operirala pod imenom: "Urania".

U Austriji, Jugendstil se također razvijala na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke Secesije i bečke "Werkstatte".

[uredi] Art Nouveau u Hrvatskoj i svijetu

Lokalni nazivi za skup ovog samosvjesnog, radikalnog i reformističkog stila koji je prethodio modernizmu obuhvaćaju u Njemačkoj Jugendstil (po avangardnom časopisu Jugend), u Beču secesiju, gdje su dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli iz "mainstream" salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima.

U Italiji, Stile Liberty je nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "Arts and Crafts".

Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i "rastu" u forme poput biljaka.

Umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj istovremen je relevantnim kulturnim i umjetničkim zbivanjima u drugim europskim zemljama gdje se javlja pod različitim nazivima: Sezession (Austrija), Jugendstil (Njemačka), Art Nouveau (Francuska i Engleska), Modern Style (Engleska).

Zajednički program svima bio je prekid s tradicijskom, akademskom umjetnošću 19. stoljeća i stvaranje novih oblika umjetničkog izraza. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća.

[uredi] Istaknuti umjetnici

Od hrvatske secesije treba istaknuti djela slikara Vlahe Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Mirka Račkog, Tomislava Krizmana, kipara Roberta Frangeša Mihanovića, Ivana Meštrovića, arhitekata Rudolfa Lubynskog, Aladara Baranyaija, Ignjata Fischera, Dionisa Sunka, Viktora Kovačića i drugih.

Otto Wagner (1841.-1918.) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u 20. st. ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (Majolika, 1889, Beč). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju.

Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio Josef Hoffman koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu "zagrebačku školu arhitekture" koja promicala načela moderne arhitekture.