Hrvoje Šošić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928.- Zagreb, 4. srpnja 2012.), hrvatski ekonomist i političar.

Sadržaj

Životopis [uredi]

Hrvoje Šošić rodio se u Osijeku 1928. godine. Klasičnu gimnaziju polazio je u Zagrebu ali je nije završio.[1] Nakon što je prošao Križni put od Bleiburga do Zagreba bio je poslan na odsluženje vojnog rok u JNA, u Niš.[1] U Nišu je zbog iskrenog iskazivanja svojega mišljenja dobio tri godine zatvora koji je do kraja odslužio u zatvoru u Lepoglavi.[1] Nakon izlaska iz zatvora zaposlio se u osječkoj Autoreparaturi te uz rad završava prekinutu gimnaziju a poslije i ekonomski fakultet u Osijeku, gdje je i doktorirao.[1] Predavao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom Hrvatskog proljeća 1971. godine, bio je uhićivan i zatvaran te je izdržao više od pet godina robije. Zbog zahtjeva za članstvom Hrvatske u Ujedinjenim narodima jugoslavenske komunističke vlasti osudile su Šošića na dvije godine robije u zatvoru u Staroj Gradišci.[2]

Bio je jedna od osoba, koje su stale na stranu Fikretu Abdiću u slučaju Agrokomerc, velikim trudom braneći Abdića na znanstveno utemeljenu pristupu. Šošić ipak nije shvatio političku pozadinu ovog slučaja, jer se zapravo preko velikokladuškog Agrokomerca počeo voditi obračun za SANU-ovsku Jugoslaviju. Zbog toga bio je izložen napadima "komunističkih potrčkala i njihovih polupismenih urednika u glasilima Socijalističkog saveza radnoga naroda Jugoslavije".[3]

Šošić je bio član inicijativnog kruga HDZ-a. Razočaran djelovanjem pristaša Josipa Manolića unutar HDZ-a u tim samim početcima, razočarao se u HDZ.[3] Zatim je obnašao dužnost dopredsjednika za gospodarstvo HKDS-a kojoj je bio suosnivačem zajedno s barunom Draganom Lalićem i doktorima Antom Korljanom i Ivanom Cesarom na utemeljenju 15. listopada 1989. godine.[3] Ondje se kratko zadržao, pa je osnovao Hrvatsku stranku (HS)[3] kojoj je bio predsjednikom.[2] 1991. godine bio je predsjednik Gospodarskog savjeta Vlade RH te predsjednik Savjeta za financije Hrvatske gospodarske komore. Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman imenovao ga je u Županijski dom Hrvatskog sabora 1993. godine.

Preminuo je u Zagrebu 4. srpnja 2012. godine a sahranjen je na Mirogoju 9. srpnja 2012. godine.[4][5] Njegova smrt prošla je medijski relativno nezamijećeno[6] jer gotovo i nije zabilježena u hrvatskim sredstvima javnog priopćavanja gdje se, osim osmrtnice u Večernjem listu i nekoliko redaka pročitanih u noćnim televizijskim vijestima, nitko nije osvrnuo na njegovu smrt[1].

Djela [uredi]

Nepotpun popis djela:

  • Kako koristiti knjigovodstvene informacije za rukovođenje, "Savremena administracija", Beograd, 1968.
  • Bilansiranje. Utvrdivanje dohotka. Izrada završnog računa. Beograd, 1970. (2. izd. Bilanciranje, Birotehnika, Zagreb, 1993.)
  • Za čiste račune, Matica hrvatska, Zagreb, 1970.
  • Osvrt na "Ekonomsku stvarnost Jugoslavije" Koste Mihailovića. Rukopis., Zagreb, 1983.
  • Uvozni kartografski neokolonijalizam prof. dr. Nade Klaić i moja "Imaginarna studija", Zagreb, 1987. (2. proš. izd. Uvozni kartografski neokolonijalizam prof. dr. Nade Klaić i moja "Imaginarna studija": montirani proces, Zagreb, 1987.)
  • Ekonomsko pokriće "Agrokomerca", vl. naklada, Zagreb, 1987., (2. izd., Bosanski Institut, Zurich, 1988.)
  • Treće pokriće "Agrokomerca", Zagreb, 1989.
  • United Nations: Open Letter: (otvoreno pismo), vl. naklada, 1990.
  • Raspeta hrvatska: hrvatska i srpska, yugo i svjetska radikalna ekonomija i politika, vl. naklada, Zagreb́, 1990. (2. izd. Zagreb, 1990.)
  • Hrvatska politička opozicija. Od Stepinca i Šubašića do Kuharića i Tuđmana, Zagreb, 1990.
  • Ekonomija spomeničke baštine, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Hrvatska gospodarska književna baština, Birotehnika, Zagreb, 1991. (priredio)
  • 100 hit pojmova iz ekonomije, Poslovni savjetnik, Zagreb, 1991.
  • Hrvatski politički leksikon, 1. i 2. dio, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1992., 3. dio Kritike, kazala, ljudi i događaji, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1996., 4. dio, Eurocopy pack, Zagreb, 1999.
  • Gospodarstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
  • Dioničarsko gospodarstvo 1, Birotehnika, Zagreb, 1992. (2. izd. 1993.)
  • Razvojni trenutak Hrvatske, Biotehnika, Zagreb, 1994.
  • Slom hrvatskog komunističkog proljeća 1971, Školske novine, Zagreb, 1997.
  • Apage, satanas!, Eurocopy Pack, Zagreb, 1999.
  • Istine o dr. Franji Tuđmanu 1-3, Hrvatski književni krug, Zagreb, 2003.
  • Tuđmanova bilanca Nezavisne Republike Hrvatske: 15. I. 1992 - 10. XII. 1999, Hrvatska Udruga Sudionika Bleiburga i Hrvatskih Križnih Putova, 2005.

Izvori [uredi]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Pajalić, Miljenko. Povodom smrti velikog domoljuba prof. dr. Hrvoja Šošića: Život posvetio Hrvatskoj i njezinu napretku // Hrvatski list, 19. srpnja 2012., broj 408., str. 44.
  2. ↑ 2,0 2,1 Tportal: Preminuo bivši zastupnik Hrvoje Šošić, preuzeto 10. srpnja 2012.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Zdenko Kapović: Uvenuo je još jedan moćni hrast u našoj šikari koju crvi obilno rastaču, Politički zatvorenik,br. 244/2012.
  4. ↑ Sjećanje: Obavijest o smrti, preuzeto 10. srpnja 2012.
  5. ↑ Gradska groblja: Ponedjeljak 9.7.2012., preuzeto 10. srpnja 2012.
  6. ↑ Dnevno.hr: Sramotna medijska šutnja o ispraćaju dvojice hrvatskih političkih velikana, preuzeto 22. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice [uredi]

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvoje_Šošić&oldid=4075419"