Ivanec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ivanec. Za druga značenja, pogledajte Ivanec (razdvojba).
Ivanec
Ivanec (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Varaždinska
Nadmorska visina 235 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 14434 stan.
 - gradsko naselje 5434 stan.
Gradonačelnik Milorad Batinić
Gradsko vijeće Ivanec
 - predsjednik Čedomir Bračko
 - broj članova 25
Gradska naselja 29 naselja
Dan grada 7. lipnja
Zaštitnik sv. Ivan Krstitelj
Poštanski broj 42240
Pozivni broj +385 (0)42
Autooznaka
Službena stranica http://www.ivanec.hr/
Zemljovid
Ivanec na karti Hrvatska
Ivanec
Ivanec
Ivanec na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 46°13′23″N 16°07′12″E / 46.223°N 16.120°E / 46.223; 16.120
Ivanščica

Ivanec je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Varaždinskoj županiji. Po popisu iz 2001. godine u gradu je živjelo 14.434 stanovnika.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Ivanec kao administrativno-teritorijalna jedinica obuhvaća 29 naselja: Bedenec, Cerje Tužno, Gačice, Gečkovec, Horvatsko, Ivanec, Ivanečka Željeznica, Ivanečki Vrhovec, Ivanečko Naselje, Jerovec, Kaniža, Knapić, Lančić, Lovrečan, Lukavec, Margečan, Osečka, Pece, Prigorec, Punikve, Radovan, Ribić Breg, Salinovec, Seljanec, Stažnjevec, Škriljevec, Vitešinec, Vuglovec, Željeznica.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Ivanec nalazi se u zapadnom dijelu Varaždinske županije i zauzima južni dio mikroregije nazvane Gornjim porječjem rijeke Bednje. Rasprostire se sjevernim padinama središnjeg dijela Ivanščice, pripadajućim pribrežjem i dijelom doline rijeke Bednje. Zauzima površinu od 9581 hektara.Područje grada Ivanca nalazi se između dva jaka europska cestovna pravca, Zagreb – Varaždin – Budimpešta i Zagreb – Krapina – Maribor – Graz. Ova dva pravca su preko Ivanca spojeni magistralnim cestovnim pravcem Varaždin – Ivanec – Sv. Križ Začretje.

Klima[uredi VE | uredi]

Glavni klimatski čimbenici koji određuju klimu Ivanca jesu geografska širina i udaljenost od mora. Od mjesnih čimbenika treba spomenuti reljef, poglavito Ivančicu, najvišu planinu u Hrvatskoj sjeverno od Save. Prema klimatskoj klasifikaciji, klima Ivanca spada u tzv. umjereno tople, kišne klime.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Grad Ivanec (kao upravno-teritorijalna jedinica) obuhvaća 29 naselja s ukupno 14 434 stanovnika (popis 2001.), od toga 7 029 muškaraca i 7 405 žena. Brojem stanovnika ističu se sljedeća naselja: Ivanec - 5 434, Jerovec - 869, Bedenec - 814, Prigorec - 604, Lovrečan - 518 i Salinovec - 512. Grad broji ukupno 4 065 kućanstava, od toga najviše kućanstava sa četvero članova (969), a najmanje sa jedanaest i više članova (5). Grad Ivanec (kao naselje) prema popisu iz 2001. godine broji 5 434 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, samo se 137 izjasnilo kao poljoprivredno, što pokazuje na visok stupanj deagrarizacije. Osim procesa deagrarizacije, izraženi su procesi emigracije te negativnog prirodnog prirasta, što zajedno dovodi do depopulacije ovog područja (trend E3).

Uprava[uredi VE | uredi]

Članovi gradskoga poglavarstva su: gradonačelnik Milorad Batinić, te zamjenici Branko Putarek i Jasenka Friščić

Mjesni odbor Ivanec I[uredi VE | uredi]

za područje ulica u naselju Ivanec: Braće Radića, Ladislava Šabana, Ljudevita Gaja, Petra Preradovića, Rudarska, Vladimira Nazora, Kolodvorska, Metoda Hrga, Ivana Gundulića, Ivana Gorana Kovačića, Eugena Kumičića, Trakošćanska, Varaždinska, Đure Arnolda, Jezerski put, Dragutina Domjanića, Vatroslava Jagića, Zeleni dol, Matije Gupca, Zagorska, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Trg hrvatskih ivanovaca predsjednik: Geci Ivan

Mjesni odbor Ivanec II[uredi VE | uredi]

za područje ulica u naselju Ivanec: Rudolfa Rajtera, Vinogradska, Zavojna, Franje Pusta, Bistrica, Antuna Gustava Matoša, N. Falera, Pahinsko, Jamine, Huđak, Otokara i Pavice Hrazdira predsjednik: Kušter Vlado

Mjesni odbor Ivanec III[uredi VE | uredi]

za područje ulica u naselju Ivanec: Frankopanska, Mirka Maleza, Stjepana Vukovića, Kralja Tomislava, Augusta Šenoe, Hrastiće predsjednik: Kostanjevec Branko

Mjesni odbor Ivanec IV[uredi VE | uredi]

za područje ulica u naselju Ivanec: Žrtava hrvatskih domovinskih ratova, Kalnička, Augusta Cesarca, Ivanuševec, Antuna Mihanovića, Kraševec predsjednik: Majerić Zdenko

Povijest[uredi VE | uredi]

Ivanečki kraj zabilježen je na svim arheološkim kartama svijeta kao jedno od prvih boravišta ljudske vrste. U špiljama Vindiji, Velikoj (Mačkovoj) pećini na Ravnoj gori te Severovom kamenolomu kraj Vuglovca očuvali su se nalazi iz najstarijeg razdoblja pretpovijesti čovječanstva. Okolica Ivanca bogato je nalazišta raznih predmeta iz prapovijesti. Povjesničari su potvrdili kako je Ivanec bio sjedište Reda Sv. Ivana Jeruzalemskog, srednjovjekovnog rimokatoličkog viteškog reda često nazivanog ivanovci po kojima je grad i dobio ime.

Poslije ivanovaca pripao je plemićkoj obitelji Petheö de Gerse. Iz doba ove obitelji je gradnja kaštela, o čemu svjedoči i darovnica kralja Ferdinanda iz godine 1564. Prvi sigurni podatak o postojanju kaštela u Ivancu naveden je u dokumentu iz godine 1558. godine. Pethei su svoje posjede u Ivancu poslije prodali Ladislavu Erdödyju, s kojim su se potomkinje Petheja opet sporile oko vlasništva. Nakon 1817. predmet je raspleten. Od sredine 19. stoljeća do tridesetih godina 20. stoljeća povijest kaštela i naselja Ivanca vezuje se uz obitelj Kukuljević-Sakcinski. Oni su se ženidbenim odnosom povezali s obitelji Petheö de Gerse i na taj način naslijedili dijelove belsko — ivanečkoga imanja. Izgled Staromu gradu, zadržan do samoga kraja, dao je Ladislav Kukuljević Sakcinski, sin Franje. [1] On je 1867. cijeli posjed s gradom kupio i uredio stari grad.[2] Vlastelinstvo je ostavio nećaku Božidaru Kukuljeviću, najmlađem sinu Ivana Kukuljevića-Sakcinskog.[3] On je tvorac današnjeg ivanečkog parka, kojem je upravo on dao oblik engleskog perivoja, tako što je preuredio zapušteni ribnjak i livadu.[4] Zbog neizmirenih obveza Božidarov sin, Radovan Kukuljević ustupio je većinu ivanečkog posjeda i dugova dr. Josipu Šabanu godine 1934. Kukuljevićev grad, spomenik ivanečke prošlosti, spaljen je godine 1943., a preostale dvije kule srušene su godine 1959. ne bi li se, po ondašnjim mjerilima, prostor bolje prilagodio novozamišljenom urbanističkom skladu. Tim grubim činom izbrisan je svaki površinski trag o životu Staroga grada Ivanca. [5]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Dvjestotinjak tvrtki u kojima radi dvije tisuće osamsto ljudi, razvijena industrija. Ovo je tradicionalan kraj radno intenzivne industrije, u smislu drvo prerađivačke, metalo prerađivačke, prerada mesa, proizvodnja obuće, tekstilna industrija.Plaće su ispod hrvatskog prosjeka, a nezaposlenih je osamstotinjak.

Prema Financial Timesu, upravo je Ivanec svrstan među deset europskih malih gradova najzanimljivim stranim ulagačima. Razni obrti, poslovne zone te poticaji gospodarstvu bili su presudni u izboru.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Prva samoposluga

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Ivancu djeluje Osnovna škola "Ivan Kukuljević Sakcinski" s područnim razrednim odjelima u Kuljevčici i Prigorcu (1. – 4. razred, te područnim odjelom u Salinovcu (1. – 8. razred). Također postoji Osnovna glazbena škola pri Pučkom otvorenom učilištu "Đuro Arnold".

Potrebe srednjoškolskog obrazovanja zadovoljavaju se u Srednjoj školi Ivanec, koja ima tri odjeljenja - Gimnazija (opća), Ekonomska škola i Industrijsko - obrtnička škola (tekstilna, trgovačka i strojarska).

Prema popisu iz 2001. Ivanec broji 2 460 stanovnika bez završenog osnovnog stupnja obrazovanja, 2 509 sa završenom osnovnom školom, 6 128 sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem te 858 sa završenom višom školom, fakultetom ili magisterijem.

Kultura[uredi VE | uredi]

Grb grada Ivanca sastoji se od srebrnog štita sa crvenim malteškim križem u sredini praćenim sa dvije plave šesterokrake zvijezde u zaglavlju. Malteški križ je simbol Malteških vitezova, koji su imali sjedište u neposrednoj blizini grada.

Neslužbena himna grada Ivanca je "Poleg jedne vel'ke gore" (u originalu: "Ivanečke sele") čiji je tekst napisala Ivanečka književnica i poduzetnica Pavica Hrazdira, a uglazbio Rudolf Rajter. O tom događaju Hrazdira je kasnije ovako posvjedočila:

"Ta se pjesma rodila 1933. godine gore kod pilane... znate gdje su drva i trupci za rezanje. Tam sam ja s Rudijem (Rajterom) sjedila i govorila te stihove. Kad sam to izdeklamirala, on veli: "Čuj teta, pa to je sjajno... dopusti da to uglazbim". I tak je ta pjesma nastala dok smo gledali Ivančicu. Uglazbljena je i postala popularna negdje poslije oslobođenja ... Vinčeko ... to je Zagorce pogodilo, posebno strofa "z vinčekom te saki rad ponudi" - to se svima strašno dopada. "Ti buš još jedanput popularna za te riječi", tak je Rudek meni rekel."

Šport[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Marijana Miklić: Tragom duge prošlosti, Vijenac, br. 148/1999.
  2. MUP RH Više o regiji
  3. Marijana Miklić: Tragom duge prošlosti, Vijenac, br. 148/1999.
  4. MUP RH Više o regiji
  5. Marijana Miklić: Tragom duge prošlosti, Vijenac, br. 148/1999.
  6. Ivanec obilježava 50 godina prve samoposluge

Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Ivanec koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.