Jelena Lijepa
Jelena Lijepa je bila hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira i sestra ugarskoga kralja Ladislava iz dinastije Arpadovića. Zbog svoje je iznimne ljepote prozvana Jelenom Lijepom. Izvorno (ugarsko) ime joj je Ilona.
[uredi] Biografija
Jelena je bila kćer kralja Bele I. i njegove žene oko čijeg se imena raspravlja. Kralju Zvonimiru rodila je sina Radovana, no on je zbog svoje boležljivosti i slabosti rano umro. Tako je Zvonimir 1089. umro bez nasljednika pa ga je na hrvatskome prijestolju naslijedio stari i bolesni Stjepan II., nećak Petra Krešimira IV. i posljednji Trpimirović, kojega je Zvonimir svojevremeno dao zatvoriti u samostan. Nakon Stjepanove skore smrti 1091. godine, Hrvatsko Kraljevstvo ostalo je bez vladara i bez vladajuće dinastije te je, nakon 90 godina unutrašnje stabilnosti i napretka, ponovno bačeno u prijestolne borbe.
Kako Jelena kao žena nije mogla vladati, njen je brat Ladislav položio pravo na hrvatsko prijestolje, što je na kraju dovelo do ugarsko-hrvatske personalne unije pod Ladislavovim sinom Kolomanom. Kraljica Jelena zaslužna je za devet stoljeća zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti.
Unutar cijelog razdoblja od Zvonimirove smrti do Kolomanove krunidbe u Biogradu, koje uključuje niz spornih pitanja na čije je raščišćavanje potrošeno mnogo vremena, u historiografiji, osobito novijoj, o Jeleni je najmanje raspravljano, a u udžbenicima je upravo oko nje najviše neslaganja.[1]
[uredi] Izvori
Napomena:Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske.
