Jelena Lijepa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu

Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. - ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075.-1089.), kćer ugarskoga kralja Bele I. (1060.-1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I. (1074.-1077.) Ladislava I. (1077.-1095.) iz dinastije Arpadovića.[1] Zbog svoje je iznimne ljepote prozvana Jelenom Lijepom.

Životopis[uredi VE | uredi]

Jelena je bila kćer kralja Bele I. i njegove žene Rikse Poljske. Godine 1063. udala se za slavonskog bana Dmitra Zvonimira, koji je nešto kasnije postao suvladar i nasljednik hrvatsko-dalmatinskog kralja Petra Krešimira IV. (1058.-1074.). Poslije smrti hrvatskog kralja, Zvonimir je okrunjen za novoga kralja 8. listopada 1075. zajedno sa svojom suprugom Jelenom Lijepom. Zahvaljujući rodbinskim vezama s Arpadovićima, preko žene Jelene, kralj Dmitar Zvonimir uspio se obračunati s istarsko-kranjskim markgrofom Ulrikom I., inaće suprugom Jelenine sestre Sofije Ugarske.[2]

Jelena je rodila dvoje djece, sina i prijestolonasljednika Radovana i kćer Klaudiju.[3] Međutim, kraljević Radovan umro je prije oca, zbog čega je Hrvatsko kraljevstvo, nakon Zvonimirove smrti 1089. godine, ostalo bez nasljednika na prijestolju. Kraljica Jelena se, nakon suprugove smrti uključila u prijestolonasljedne borbe i svoja kraljevska prava prenjela na brata Ladislava I., koji je imenovao nećaka Almoša novim hrvatskim kraljem (1091.-1095.). Istodobno je dio hrvatskog plemstva izabralo za kralja posljednjeg muškog člana dinastije Trpimirovića, Stjepan II. (1089.-1090./91.), nećaka Petra Krešimira IV., kojega je Zvonimir svojevremeno natjerao da se odrekne herceške časti i prava na krunu dao zatvoriti u samostan sv. Stjepana pod borovima kraj Splita. Nakon Stjepanove skore smrti 1091. godine, Hrvatsko Kraljevstvo ostalo je bez vladara i bez vladajuće dinastije te je, nakon 90 godina unutrašnje stabilnosti i napretka, ponovno bačeno u prijestolne borbe.

Kako Jelena kao žena nije mogla vladati, njen je brat Ladislav, preko rodbinske veze, položio pravo na hrvatsko prijestolje, što je na kraju dovelo do ugarsko-hrvatske personalne unije pod Ladislavovim nećakom Kolomanom koji se u Biogradu 1102. godine okrunio za kralja Dalmacije i Hrvatske, čime je uz zaslugu kraljica Jelene nastupilo razdoble devet stoljeća zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti.

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.