Kamenec-Podol’skij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kamenec-Podol’skij
Кам’янець-Подільський
Pogled na zamak Kamenec-Podol’skij
Pogled na zamak Kamenec-Podol’skij
Zastava Kamenca-Podol’skoga
Zastava
Grb Kamenca-Podol’skoga
Grb
Koordinate: 48°68′N 26°58′E / 49.133°N 26.967°E / 49.133; 26.967Koordinate: 48°68′N 26°58′E / 49.133°N 26.967°E / 49.133; 26.967
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Oblast Hmeljnicki
Utemeljen 1062 (Prvi put spomenut)
Gradska prava 1795
Vlast
 - Gradonačelnik Aleksandar Mazurčak
Površina
 - Ukupna 27,871
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 98,953
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 32300—32318
Pozivni broj +380-3849
Službena stranica Kamenec-Podol’skij
Zemljovid
Kamenec-Podol’skij na karti Ukrajina
Kamenec-Podol’skij
Kamenec-Podol’skij

Kamenec-Podol’skij (ukrajinski: Кам’янець-Подільський) je grad smješten u zapadnoj Ukrajini na Volino Podolskoj uzvisini. Grad leži na rijeci Smotrič, sjevero-istočno od oblasti Černovcy. On je bivši glavni grad Hmeljničke Oblasti (ukrajinski: Хмельницька область), danas je upravno središte nižeg ranga, - Rajona Kamenec-Podol’skij.

Danas grad ima oko 99 068 stanovnika.

Zemljopisne osobine[uredi VE | uredi]

Kamenec-Podol’skij leži u južnom dijelu Hmeljničke Oblasti, u zapadnoj Ukrajini u regiji Podolje. Rijeka Smotrič, lijeva pritoka rijeke Dnjestr, protiče kroz grad. Teritorij grada je 27.84 km2. Grad se nalazi oko 101 km udaljen od upravnog oblasnog sjedišta grada Hmel’nickij.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za antike[uredi VE | uredi]

Više povjesničara drži je grad na tom mjestu je osnovan od strane drevnih Dačana, koji su živjeli na prostorima današnje Rumunjske, Moldavije, i dijelovima Ukrajine. [1] Povjesničari također drže da su prvotni osnivači nazvali ovo naselje Petridava ili Klepidava, a to ime je složenica od grčke riječi petra ili lapis a obje te riječi na latinskom znače kamen, i dačke riječi dava, koja znači znači grad.[1][2]

Za srednjeg vijeka[uredi VE | uredi]

Utvrda Kamenec-Podol’skij

Moderni grad Kamenec-Podol’skij prvi put je spomenut 1062 kao grad u sklopu države Kijevska Rus'. 1241. godine grad je razoren za vrijeme velike provaleMongolsko -Tatarske provale.[3] 1352. godine grad je pripojen Kraljevini Poljskoj (1025-1385) za vrijeme vladavine kralja Kazimira III., i postao je glavni grad Vojvodsva Podolje.[3] Utvrda Kamenec-Podol’skij je temeljno obnovljena i znatno proširena za vladavine poljskih kraljeva, koji su na taj način željeli zaštititi Poljsku sa jugozapada protiv provala Osmanlija i Tatara.

Kamenec-Podol’skij u novije doba[uredi VE | uredi]

Za vrijeme ustanka kozačkog hetmana Bogdana Hmeljnickog (1648-58), židovska zajednica iz grada trpjela je jako osobito od strane čmelničkih kozaka s jedne strane, ali i napada Krimskih Tatara s druge strane.

Nakon Mira iz Buczacza sklopljenog 1672 godine, Kamenec-Podol’skij na kratko je postao dio Osmanskog carstva i glavni grad vilajeta Podolje. Zbog stalne opasnosti koje je značilo osmanska prisutnost na granicama Poljsko-Litavske unije, kralj Jan III. Sobjeski izgradio je utvrdu odmah pored Kamenec-Podoljskog, - Okopy Świętej Trójcy (Utvrdu svetog trojstva). 1699 grad je vraćen pod Poljski suverenitet za vrijeme vladavine kralja Augusta II. Jakog kao dio ugovornih obaveza Karlovačkog mira. Nakod toga utvrda je stalno proširivana i ojačavana tako da je vremenom postala najjača utvrda Poljsko-Litavske unije.

Očuvane ruševine zidova tvrđave još uvijek imaju po sebi bezbrojne željezne topovske granate ispaljene za različitih opsada grada.

Francuska karta grada iz 1691. g.

Sredinom 18 st., Kamenec-Podol’skij postao je poznat kao središte žestokih vjerskih sukoba između Židova, između talmudovaca i frankovaca (slijedbenici reformatora Jacoba Franka, 1726–1791), u to vrijeme grad je bio sjedište biskupa Dembowskog, koji je jednostrano stao na stranu frankovaca i naredio javno spaljivanje talmudskih kniga po ulicama grada 1757 godine

Nakon Druge diobe Poljske iz 1793 grad je pripao Ruskom carstvu, i postao upravno središte Podolske gubernije. Ruski car Petar Veliki, posjetio je grad dvaput i bio je osobito oduševljen utvrdom. Jedan od tornjeva utvrde koristio se kao zatvor za vođu seljačkog ustanka sa početka 19 st. Ustima Karmeljuka, koji je upio pobjeći iz njega čak tri puta.

Krajem 19. st. mnogi židovi iz grada iselili su se u Sjedinjene Američke Države, osobito u New Yorku u kojem su organizirali svoja brojna udruženja.

Za prvog svjetskog rata[uredi VE | uredi]

Tijekom Prvog svjetskog rata, grad je bio okupiran od strane Austro-Ugarske 1915. Za kolapsa Ruskog Carstva 1917, grad je bio nakratko postao dijelom kratkotrajane države Ukrajinske Narodne Republike. Nakon toga ušao je u sastav Ukrajinske SSR u sklopu SSSR-a.

Tijekom kratkotrajane ukrajinske države Kamenec-Podol’skij je bio de facto glavni grad Ukrajine nakon zauzimanja Kijeva od strane sovjetskih snaga. Za vrijeme poljsko-sovjetskog rata, grad je bio okupiran od strane poljske vojske, ali je kasnije potpao pod SSSR-a Mirovnim ugovorom iz Rige 1921.

Za sovjetske vlasti[uredi VE | uredi]

Poljaci i Ukrajinci su oduvijek najbrojniji stanovnici Kamenec-Podol’skog, u gradu koji je odavnina i jak trgovački centrar, sa brojnom židovskom i armenskom manjinom.

Za sovjetske vlasti dio građana poljske i ukrajinske nacionalnosti prisilno je deportiran u Sibir.

Ispočetka je Kamenec-Podol’skij bio administrativno središte sovjetske ukrajinske Oblasti Kamenec-Podol’skij, kasnije je to preseljeno u tadašnji Proskuriv današnji grad Hmel’nickij.

Za drugog svjetskog rata[uredi VE | uredi]

Jedan od prvih i najvećih masakra holokausta zbio se 27. kolovoza 1941 pored Kamenec-Podoljskog. U svega dva dana pobijeno je 23 600 židova, najveći dio od njih bili su mađarski židovi (14,000-16,000) a ostatak su činili poljski židovi. Istraživači holokausta navode masakr iz Kamenec-Podoljskog kao prvi primjer takvog zločina u tzv. Konačnom rješenju židovskog pitanja. Po živim svjedocima tog događaja, počinitelji se uopće nisu trudili da prikriju svoje zločine od lokalnog stanovništva.[4]

Kultura i turizam[uredi VE | uredi]

Ulica sa starim kućama
Vrata Stjepana Báthorya

Znamenitosti grada[uredi VE | uredi]

Najpoznatije atrakcije grada su stari dvorac, te brojne građevine u starom dijelu grada, a to je katedrala Sv. Petra i Pavla, Gradska vijećnica, te brojne utvrde.


Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 The Museum City. Kamianets-Podilskyi. Art/Ukrainian. pristupljeno 2007-10-26
  2. [http://www.niedziela.pl/artykul_w_niedzieli.php?doc=nd200110&nr=22 Perła Podola] (Polish). niedziela.pl. pristupljeno 2007-10-26
  3. 3,0 3,1 History (Ukrainian). kp.rel.com.ua. pristupljeno 2007-10- 25
  4. accessed 6 Jan 08
  5. Kalisz Official Website - Twin Towns. . pristupljeno 2008-11-29

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]