Komunistička nomenklatura
Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu. Ovaj popis je instrument dugoročnog planiranja ljudskih resursa u svezi komunističkih režima[1] Drugi značaj pojma nomenklatura je opis osoba koje se nalaze na važnim vodećim mjestima.
Komunistička nomenklatura se je smatrala "avangardom" "radničke klase", koju vodi centralni komitet, a na njezinom čelu se nalazi "veliki vođa" kojeg uglavom prati kult ličnosti. Pravni proces oslobađanja društva od vlasti komunističke nomenklature naziva se lustracija i proveden je u većini država u Europi koje su ranije imale socijalističko uređenje.
Glasovanje[uredi | uredi kôd]
Ako se provodilo glasovanje, rezultati tih glasovanja nomenklatura je već unaprijed držala kod sebe jer su "znali bolje od naroda što narodu treba". Na društveno-političkoj razini marksisti su razmišljali u binarnim jednodimenzionalnim kategorijama prijatelj-neprijatelj. Tko nije bio s njima, tko je imao različito političko mišljenje, bio je njihovim neprijateljem. Disidente ili političke neistomišljenike je prema nomenklaturi trebalo je neutralizirati, odstraniti i krajnje likvidirati. Oni koji su imali različito mišljenje bili su nazivani tzv. revizionistima, frakcionašima ili disidentima.
Nomenklatura u SFRJ[uredi | uredi kôd]
Jugokomunistička nomenklatura se je zalagala za jugoslavenski unitarizam. Hrvatska emigracija predstavljala je, po Vladimiru Bakariću, zbog njezine brojnosti i intelektualne snage u težnji za rušenjem komunističke vlasti, u domovini najveću opasnost.[2] Milovan Đilas se je u knjizi pod nazivom "Nova klasa" kritično osvrnuo na negdašnji titoistički režim.
Jedino su članovi jugoslavenske nomenklature imali su političku, upravnu i gospodarsku moć. Ova kasta upravljala je cijelim državnim mehanizmom, kroz jednopartijski sustav. Nadalje, 1988. godine, uoči pada komunizma u Istočnoj Europi, utvrđeno je da je u Jugoslaviji, samo jedna mala desetina stanovništva ostvarivala čak 60% izdataka za potrošnju
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
- Lustracija
- Savez komunista Hrvatske
- Komunistička partija Hrvatske
- Savez komunista Jugoslavije
- Socijaldemokratska partija Hrvatske
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Artikel "Nomenklatura", in: Everhard Holtmann (Hg.): Politik-Lexikon, 3. Auflage München/Wien 2000, S. 422.
- ↑ http://hic.hr/udba04.htm Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2010. (Wayback Machine), Hrvatski informativni centar.