Komunistička nomenklatura

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu. Ovaj popis je instrument dugoročnog planiranja ljudskih resursa u svezi komunističkih režima [1] Drugi značaj pojma nomenklatura je opis osoba koje se nalaze na važnim vodećim mjestima.

Komunistička nomenklatura se je smatrala "avangardom" "radničke klase", koju vodi centralni komitet, a na njezinom čelu se nalazi "veliki vođa" kojeg uglavom prati kult ličnosti.

Glasovanje[uredi VE | uredi]

Ukoliko se je provodilo glasovanje, rezultati tih glasovanja nomenklatura je već unaprijed držala kod sebe jer su "znali bolje od naroda što narodu treba".

Na društveno-političkoj razini marksisti su razmišljali u kategorijama "prijatelj-neprijatelj". Tko nije bio s njima, tko je imao različito političko mišljenje, bio je njihovim neprijateljem. Disidente ili političke neistomišljenike je prema nomenklaturi trebalo likvidirati ili barem odstraniti, odnosno neutralizirati.

Oni koji su imali različito mišljenje bili su nazivani tzv. revizionistima, frakcionašima ili disidentima.

Nomenklatura u SFRJ[uredi VE | uredi]

Jugokomunistička nomenklatura se je zalagala za jugoslavenski unitarizam. Hrvatska emigracija predstavljala je, po Vladimiru Bakariću, zbog njezine brojnosti i intelektualne snage u težnji za rušenjem komunističke vlasti, u domovini najveću opasnost.[2]

Milovan Đilas se je u knjizi pod nazivom "Nova klasa" kritično osvrnuo na negdašnji titoistički režim.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Artikel "Nomenklatura", in: Everhard Holtmann (Hg.): Politik-Lexikon, 3. Auflage München/Wien 2000, S. 422.
  2. http://hic.hr/udba04.htm, Hrvatski informativni centar.