Managua

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Santiago de Managua
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Nadimak: Most Xolotlána
Koordinate: 12°8′N 86°15′W / 12.133°N 86.25°W / 12.133; -86.25Koordinate: 12°8′N 86°15′W / 12.133°N 86.25°W / 12.133; -86.25
Država Flag of Nicaragua.svg Nikaragva
Departman Managua
Županija Managua
Osnovan 1819.
Vlast
 - Gradonačelnik Daisy Torres
Površina
 - Ukupna 544 km2
Visina 83
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 2 200.000
Vremenska zona UTC (UTC-6)
Službena stranica Službene stranice grada
Zemljovid
Santiago de Managua na karti Nikaragva
Santiago de Managua
Santiago de Managua
Grad na karti

Managua je glavni grad države Nikaragve, itoimenog departmana i istoimene županije. To je največi grad po veličini i po broju stanovnika u državi. Smješten je na jugozapadnoj obali jezera Manague. Postao je glavnim gradom 1852.[1] godine i otada se broj stanovnika penjao do današnje brojke od 2 200.000, većinski sastavljenog od mestika i bijelaca. Osnovan je 1819. godine te je trgovački, kulturni središte i sveučilišni centar. Željezničkom prugom i cestama povezan je s lukama na obali Tihog oceana. Jake su prehrambena, metalna i industrija građevnog materijala; rafinerije nafte.

Grad je stradao od poplave 1876. i od potresa 1931. i 1972. Seizmolzi pretpostavljaju da će ovakvi potresi Manahguu pogađati svakih 50 godina ili manje.[2]

Etimologija[uredi VE | uredi]

Ime grada potječe od riječi Mana-ahuac što u atuhtonom Náhuatl jeziku znači okružen vodom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad su još u paleozoiku naselili stari Indijanci, dakle od prije 6.000 godina.[3] Fosilizirani tragovi nađeni su na obalama jezera uz tragove keramike i skulptura. Nakon što je Granadu uništila američka plaćenička vojska na čelu s Williamom Walkerom, sjedište Nikaragve preseljeno je u Managuu. Između 1852. i 1890. Managua je urbanizirana i industrijalizirana. Razorni potres 1931. i veliki požar 1936. razorili su veći dio grada, ali je grad obnovio diktator Anastazio Somoza te uskoro Managua postaje najrazvijenijim gradom Srednje Amerike. No, ponovno je Managua pretrpjela još jedan grozan potres koji je ovaj put uništio 90% grada 1972., a u njemu je poginulo približno 20.000 ljudi. Grad su još više uništili prirodne katastrofe i građanski rat. Sormoza je srušen. Nakon pobjede na izborima, demokrati su ponovno počeli obnavljanje grada.

Ostalo o gradu[uredi VE | uredi]

Managua ima tropsku klimu, s temperaturama ljeti između 28° i 32° C. Okolica grada prepuna je flore i faune, a u gradu dominiraj prizoru s grmovima i palmama. Managua je nacionalni grad za kulturu. U njoj su smještena čak 48 sveučilišta i 113 visokih škola. Managua je i sjedište većine nacionalnih tvrtka, a ima ponešto i stranih. On je i turističko središte gdje se nalaze nacionalna palača, muzej, knjižnica, katedrala te ostale razne znamenitosti. Managua ima dosta centara za zabavu kafića, restorana i noćnih klubova. Ona je i sportsko sjedište gdje se nalaze svi jači Nikaragvanski klubovi u raznim sportovima.

Pobratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Guía Turística: Managua", La Prensa, pristupljeno 2007-08-11 (Spanish)
  2. Euraque, Dario A. "Managua." World Book Advanced. World Book, 2009. Web. 16. studenoga 2009.
  3. "Ancient footprints of Acahualinca", ViaNica, pristupljeno 2007-06-29
  4. Madrid city council webpage Mapa Mundi de las ciudades hermanadas. Ayuntamiento de Madrid.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Managua.