Venezuela

Bolivarijanska Republika Venezuela; República Bolivariana de Venezuela
Zastava	Grb
	Geslo; nema
	Himna; Gloria al Bravo Pueblo
Glavni grad	Caracas
Službeni jezik	španjolski
Vlada
- Predsjednik	Hugo Chávez
- Predsjednik Vlade	Hugo Chávez
Neovisnost	Od Španjolske; 5. srpnja 1811.
Površina	32. po veličini
- ukupno	916.445 km²
- % vode	0,3 %
Stanovništvo	45. po veličini
- ukupno (2004)	26.127.351
- gustoća	27/km²
Valuta	venezuelanski bolívar (100 centima1)
Pozivni broj	58
Vremenska zona	UTC -4:30
Internetski nastavak	.ve
	1 izvan upotrebe

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Venezuela je najsjevernija država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora. Na zapadu graniči s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom.

[uredi] Zemljopis

Na istoku oko jezera Maracaibo i u središnjem dijelu zapadno od rijeke Orinoco reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci Anda u kojima nadmorska visina doseže 5007 m (Bolivarov vrh). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio Gvajanskog gorja u kojem se nalazi Anđeoski vodopad, najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

Klima Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je Orinoco koji utječe u more velikom deltom.

[uredi] Povijest

Na području Venezuele osnovana je 1522. jedna od prvih španjolskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskog teritorija uključen u sastav potkraljevstva Nove Granade, a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji.

Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske 5. srpnja 1811. pod vodstvom Simóna Bolívara. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i José Antonio Páez koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s Ekvadorom i Kolumbijom godine 1830.

Politički život Venezuele u 19. i ranom 20. stoljeću obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine 1935. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta nafte povećalo je nacionalno bogatstvo.

Godine 1998. za predsjednika je izabran populist Hugo Chávez, potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači 1992. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa SAD-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom Kubom. Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata; popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima.

[uredi] Politička podjela

venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: Amazonas, Anzoátegui, Apure, Aragua, Barinas, Bolívar, Carabobo, Cojedes, Delta Amacuro, Falcón, Guárico, Lara, Mérida, Miranda , Monagas, Nueva Esparta, Portuguesa, Sucre, Táchira, Trujillo, Vargas, Yaracuy i Zulia; Federalni distrikt (Distrito Federal), Guayana Esequiba.

[uredi] Vanjska politika

Članica je Andske grupe zemalja.

[uredi] Stanovništvo

Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim Talijani, Portugalci, Arapi, Nijemci i drugi. Dvije trećine stanovnika su mestici i mulati, a oko 20% bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz španjolski, govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada rimokatoličkoj crkvi.

Indijanci su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): Achagua, Akawai, Anauya, Arawak, Arekêna, Arinagoto, Ature, Auaké (Arutani), Avani, Ayamán, Baníwa do Içana, Baré, Barí, Betoi, Bubure, Burede, Caliana (Sape), Camaracoto, Caracas, Chacopata, Chaguan, Chake, Chayma, Chikena, Coanao, Core, Cuaga, Cuiba, Cuibas /Jirajaran/, Cuica, Cumanagoto, Cuneguara, Cunuana, Curasicana, Curripaco, Decuana, Galibi, Gayónes, Guaharibo, Guahibo, Guajiro (Goajiro), Guaiqueri, Guamo, Guaykeri, Japrería, Jirajara, Maco, Macoa, Mucuñuques, Maitsi, Makú, Makuxi, Mandahuaca, Mape, Mapoyo (Mapoye), Maquiritare, Mariusa, Motilón, Mutús, Ninam, Onoto, Otomaco, Panare, Paraujano, Pariri /Venezuela/, Pemeno, Pemon, Piapoco, Piaroa, Piritu, Puinave, Quiriquire, Sáliva, Sanumá, Shamatari, Shirianá, Tagare, Tamanaco, Taparita, Taparito, Taurepan (Taulipang), Timote, Tivericoto, Toto, Totomaco, Tucuco, Tunebo, Uaica (Waica), Uaiquiare, Warrau, Xaguas, Xiparicot, Yabarana, Yanomami, Yaruro, Yavitero, Yukpa, Yoana (Hoti), Zapara.

Vidi članak Etničke grupe Venezuele.

[uredi] Hrvati u Venezueli

Iako je hrvatska zajednica u Venezueli mala, dala je nekoliko poznatih osoba kao što su književnik Mladen Beg, slikar i pjesnik Luis Lukšić, a najveća imena su Mirko Sančević i Zdravko Sančević, poznati znanstvenik, diplomat, javni radnik i profesor.

[uredi] Gospodarstvo

Gospodarstvom dominira industrija nafte s jednom trećinom BDP-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

BDP je za 2004. procijenjen na 5.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.