Martin Heidegger
Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. - Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma. Nasljednik učenja fenomenologije Edmunda Husserla. Jedan od najvećih filozofa 20. stoljeća. Njegovo opsežno učenje o ontologiji spada među najveće pothvate u filozofiji 20. stoljeća.
Na reputaciju iznimnog filozofa sjenu baca njegov neslavni politički angažman u prvoj polovici 30-ih godina. Tada se pridružuje Hitlerovoj Nacional-socijalističkoj stranci te kao rektor sveučilišta u Freiburgu pomaže uspostavu nacističkih obrazovnih programa, te propagira nacističku unutarnju i vanjsku politiku. Kasnije se distancirao od Hitlerovog pokreta.
Sadržaj |
Profesionalna karijera [uredi]
Bio je profesor u Marburgu i Freiburgu, a 1933. imenovan je za rektora u Freiburgu, kojom prigodom drži govor o "povijesnom pozivu Njemačke", što mu je zamjerila demokratska javnost. Uskoro se povlači s rektorskog položaja, a 1939. i iz javnog života.
Nakon rata povremeno drži javna predavanja, ali tiska mnoga djela, koja imaju najživlji utjecaj na suvremenu filozofiju u svijetu.
Filozofija [uredi]
Čitavo njegovo mišljenje posvećeno je pitanju o bitku. Ispitivanja egzistencije o njenoj vremenitosti, kao bitka ljudskog opstojanja, služe za pripremanje pitanja o bitku samom. Kao neprimjerene suvremenoj situaciji čovjeka i bitnom određenju mišljenja odbacuje sve tradicionalne filozofske discipline (logiku, etiku, estetiku).
Djela [uredi]
- Bitak i vrijeme, 1927.
- Uvod u Heideggera, Zagreb, 1972.
- Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb, 1996.
- Na putu k jeziku, Zagreb, 2009.
Vidi još [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Martin Heidegger koji govori o filozofu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
