Daniel Dennett

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Daniel Clement Dennett III
Daniel Dennett
Daniel Dennett 2006. godine
zapadna filozofija
filozofija 20. stoljeća
filozofija 21. stoljeća
Rođenje Boston, Sjedinjene Američke Države 28. ožujka 1942.
Škola/tradicija analitička filozofija
Glavni interesi filozofija uma
filozofija znanosti
filozofija biologije
kognitivna znanost
Poznate ideje heterofenomenologija
intencijski sustav
intuicijska pumpa
model višestrukih skica
pohlepni redukcionizam
kartezijanski teatar
Utjecaji David Hume · Charles Darwin · Ludwig Wittgenstein · Gilbert Ryle · Willard Van Orman Quine · Alan Turing · Wilfrid Sellars · Richard Dawkins
Utjecao na Richard Dawkins · Douglas Hofstadter · Geoffrey Miller · Alfred Mele

Daniel Clement Dennett III (rođen 28. ožujka 1942. u Bostonu) američki je filozof, znanstvenik i pisac čija su područja istraživanja filozofija uma i filozofija znanosti, posebno područja vezana za evolucijsku biologiju i kognitivnu znanost[1] .

Sveučilišni je profesor filozofije na sveučilištu Tufts i zamjenik direktora Centra za kognitivne studije na istom sveučilištu. Dennett se samodeklarira kao ateist i sekularist, član je savjetodavnog odbora Američke koalicije za sekularizam i veliki pobornik pokreta Brights. Javnost i masmediji ga svrstavaju među "četiri jahača" novog ateizma, zajedno s Richardom Dawkinsom, Samom Harrisom i pokojnim Christopherom Hitchensom[2].

Životopis[uredi VE | uredi]

Daniel Dennett je rođen u Bostonu, kao sin Ruth Marjorie i Daniela Clementa Dennetta Jr.[3][4] Dio djetinjstva proveo je u Libanonu, gdje je njegov otac radio kao protuobavještajni agent u Beirutu za vrijeme Drugog svjetskog rata.[5] Otac mu umire u zrakoplovnoj nesreći dok je još bio dijete, te se nedugo zatim on i majka vraćaju u Sjedinjene Američke Države.[6]

Pohađao je akademiju Phillips Exeter i proveo godinu dana na sveučilištu Wesleyan i u konačnici diplomirao filozofiju na sveučilištu Harvard 1963. pod mentorstvom profesora W. V. Quinea. Doktorirao je filozofiju 1965. na Oxfordskom sveučilištu.

Član je Međunarodne akademije humanizma[7], a 2004. godine Američka udruga humanista proglasila ga je humanistom godine.[8] U veljači 2010. postao je član počasnog odbora zaklade "Slobode od religije" za posebne zasluge u tom području.[9] Godine 2012. dobio je Erasmusovu nagradu, za posebne zasluge u promicanju kulture i znanosti u Europi[10].

U svojim se istraživanjima najviše bavi filozofskim pitanjma svijesti, filozofijom uma i umjetnom inteligencijom. Pripada filozofskoj struji funkcionalizma, koja u kognitivnoj znanosti zastupa stav da se funkcioniranje uma temelji na logičkim funkcijama koje se mogu matematički predstaviti.

Objavljena djela[uredi VE | uredi]

  • Brainstorms: Philosophical Essays on Mind and Psychology (izdavač: MIT Press 1981.) (ISBN 0-262-54037-1)
  • Elbow Room: The Varieties of Free Will Worth Wanting (izdavač: MIT Press 1984.) (ISBN 0-262-04077-8)
  • The Mind's I (izdavač: Bantam 1985.) (ISBN 0-553-34584-2)
  • Content and Consciousness (izdavač: Routledge & Kegan Paul Books Ltd; 2. izdanje, siječnja 1986.) (ISBN 0-7102-0846-4)
  • (1996.) The Intentional Stance (6. izdanje), The MIT Press. ISBN 0-262-54053-3 (prvo izdanje 1987.)
  • Consciousness Explained (izdavač: Back Bay Books 1992.) (ISBN 0-316-18066-1)
  • Darwin's Dangerous Idea: Evolution and the Meanings of Life (izdavač: Simon & Schuster 1996.) (ISBN 0-684-82471-X).
  • Kinds of Minds: Towards an Understanding of Consciousness (izdavač: Basic Books 1997-) (ISBN 0-465-07351-4)
  • Brainchildren: Essays on Designing Minds (Representation and Mind) (izdavač: MIT Press 1998.) (ISBN 0-262-04166-9), zbirka eseja 1984.–1996.
  • Freedom Evolves (izdavač: Viking Press 2003) (ISBN 0-670-03186-0). Objavljeno u Hrvatskoj pod naslovom "Evolucija slobode" (izdavač: Algoritam 2009.)
  • Sweet Dreams: Philosophical Obstacles to a Science of Consciousness (izdavač: MIT Press 2005.) (ISBN 0-262-04225-8)
  • Breaking the Spell: Religion as a Natural Phenomenon (izdavač: Penguin Group 2006.) (ISBN 0-670-03472-X). Objavljeno u Hrvatskoj pod naslovom "Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava" (izdavač: Jesenski i Turk 2009.)
  • Neuroscience and Philosophy: Brain, Mind, and Language (izdavač: Columbia University Press 2007.) (ISBN 978-0-231-14044-7) zajedno s Maxwellom Bennettom, Peterom Hackerom, i Johnom Searleom
  • Science and Religion (izdavač: Oxford University Press 2010.) (ISBN 0-199-73842-4) zajedno s Alvinom Plantingom
  • Intuition Pumps And Other Tools for Thinking (izdavač: W. W. Norton & Company 06. svibnja 2013.) (ISBN 0-393-08206-7)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Beardsley, T. (1996,) Profile: Daniel C. Dennett – Dennett's Dangerous Idea, Scientific American 274 (2), 34-35.
  2. Četiri jahača novog ateizma, pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  3. (20. lipnja 2005.) [http://books.google.com/? id=Ijpj1tB3Qr0C&pg=PA615&dq=Daniel+Dennett+1942+father Dictionary of Modern American Philosophers]ISBN 9781843710370
  4. Životopis Daniela Dennetta na E-notes, pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  5. Feuer, Alan. A Dead Spy, a Daughter's Questions and the C.I.A. Pristupljeno 16. rujna 2008..
  6. Brown, Andrew (2004-04-17). The semantic engineer. The Guardian. pristupljeno 01. veljače 2010.
  7. Daniel Dennett laureat sekularnog humanizma, pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  8. Dennett proglašem humanistom godine 2010., pristupljeno 05. kolovoza 2013.
  9. Počasni odbor FFRF -Daniel C. Dennett. Arhivirano s izvorne stranice na 2010-12-17. pristupljeno 20. kolovoza 2008.
  10. nagrada Erasmus 2012. - Daniel C. Dennett. pristupljeno 25. siječnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Daniel Dennett