Mohač

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mohač
Mohač na karti Mađarska
Mohač
Mohač
Mohač na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Baranjska
mikroregija Mohačka mikroregija
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 112,24 km²
Zemljopisne koordinate 45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985Koordinate: 45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 19 129
Pošta 7700
Pozivni broj 69
Službena stranica http://www.mohacs.hu
Mohács légifotó.jpg
Zračni snimak


Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).


Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Mohač se nalazi na cesti Osijek - Beli Manastir - Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza Duboševica - Udvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (Santovo - Bereg).

U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, Muvač[1] čak i u množini Muhači.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine Turci su pod sultanom Sulejmanom II. katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. u tzv. Mohačkoj bitci.

Druga velika bitka kod Mohača se zbila 1687..

Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka.

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. st. i 20. st.[2]

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno je sjedište Mohačke mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je Dolnja Kanda. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje Novi Mohač i sela Šar, Jelužda (Ležda), Gornja Kanda, Trnovac (Pustara).

U Mohaču se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Đuro Jakšić [3].

Kultura[uredi VE | uredi]

Svakog proljeća se u Mohaču održava festival Pohod bušara (mađ. Busójárás).

Promet[uredi VE | uredi]

Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže željeznička prometnica (kraj se nalazi u Szolohegyu). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.

Krajem je željezničke pruge Pečuh-Mohač i spojem sa lukom na Dunavu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Riječna luka za izvoz ugljena iz rudarskog područja Pečuha. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po vjeroispovijesti, bilo je 2001. 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali. [4]

2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% Roma, 4,7% Hrvata, 9,6% Nijemaca, 0,6% Srba te ostalih 5,9% [4]. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Romi, Nijemci i Srbi.

Hrvati u Mohaču[uredi VE | uredi]

U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković.[5].

Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca[5].

Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. održava Pranje na Dunavu, u suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj, Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca [6]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]


Izvori:

  1. Đuro Šarošac: Narodna nošnja baranjskih Hrvata, 233. str.
  2. Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled, autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9-33
  3. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. 4,0 4,1 [ http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=23959] Központi Statisztikai Hivatal
  5. 5,0 5,1 Hrvatski glasnik br.15/2008. , Pripremamo se za obilježavanje 35. obljetnice društva, 10. travnja 2008.
  6. MVPEI RH Generalni konzulat RH Pečuh, 4. srpnja 2009.
  7. Hrv. glasnik br.5/2009. Vinkovo na mohačkoj Planini, 29. siječnja 2009., str. 15.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mohač