Mohač

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mohač
Mohač na karti Mađarska
Mohač
Mohač
Mohač na zemljovidu Mađarske
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Baranjska
mikroregija Mohačka mikroregija
Najbliži (veći) grad Pečuh
Površina 112,24 km2
Zemljopisne koordinate 45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985Koordinate: 45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 19 129
Pošta 7700
Pozivni broj 69
Službena stranica http://www.mohacs.hu
Mohács légifotó.jpg
Zračni snimak


Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).


Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Mohač se nalazi na cesti Osijek - Beli Manastir - Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza Duboševica - Udvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (Santovo - Bereg).

U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, Muvač[1] čak i u množini Muhači.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine Turci su pod sultanom Sulejmanom II. katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. u tzv. Mohačkoj bitci.

Druga velika bitka kod Mohača se zbila 1687..

Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka.

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo uslijed snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. st. i 20. st.[2]

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno je sjedište Mohačke mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je Dolnja Kanda. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje Novi Mohač i sela Šar, Jelužda (Ležda), Gornja Kanda, Trnovac (Pustara).

U Mohaču se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Đuro Jakšić [3].

Kultura[uredi VE | uredi]

Svakog proljeća se u Mohaču održava festival Pohod bušara (mađ. Busójárás).

Promet[uredi VE | uredi]

Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže željeznička prometnica (kraj se nalazi u Szolohegyu). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.

Krajem je željezničke pruge Pečuh-Mohač i spojem sa lukom na Dunavu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Riječna luka za izvoz ugljena iz rudarskog područja Pečuha. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po vjeroispovijesti, bilo je 2001. 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali. [4]

2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% Roma, 4,7% Hrvata, 9,6% Nijemaca, 0,6% Srba te ostalih 5,9% [4]. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Romi, Nijemci i Srbi.

Hrvati u Mohaču[uredi VE | uredi]

U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković.[5].

Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca[5].

Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. održava Pranje na Dunavu, u suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj, Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca [6]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]


Izvori:

  1. Đuro Šarošac: Narodna nošnja baranjskih Hrvata, 233. str.
  2. Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled, autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9-33
  3. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. 4,0 4,1 [ http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=23959] Központi Statisztikai Hivatal
  5. 5,0 5,1 Hrvatski glasnik br.15/2008. , Pripremamo se za obilježavanje 35. obljetnice društva, 10. travnja 2008.
  6. MVPEI RH Generalni konzulat RH Pečuh, 4. srpnja 2009.
  7. Hrv. glasnik br.5/2009. Vinkovo na mohačkoj Planini, 29. siječnja 2009., str. 15.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Mohač