Beli Manastir

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Beli Manastir
Beli Manastir (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 10.986 stan.
Gradonačelnik Ivan Doboš (SDP)
Poštanski broj 31300
Zemljovid
Beli Manastir na karti Hrvatska
Beli Manastir
Beli Manastir
Beli Manastir na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°46′N 18°37′E / 45.77°N 18.61°E / 45.77; 18.61

Beli Manastir (mađ. Pélmonostor, srp. Бели Манастир, narodski i zastarjelo Monoštor ili Pelmonoštor), naselje u Baranji u istoimenom gradu Osječko-baranjske županije, Hrvatska, najveće i najznačajnije naselje te kulturno i privredno središte Baranje. Zaštitnik grada je Sveti Martin.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Monostor odnosi se na nekadašnji samostan (manastir) Sv. Mihajla izgrađen u blizini Branjina vrha. Kasnije se ime počelo upotrebljavati za čitavo naselje.[1]

Postoji namjera promjene naziva u Sveti Martin,[2] jer je Beli Manastir kao naziv nametnut oko 1923.,[2] te ga se smatra posrbljenim nazivom.[2]

Ravnatelj Državnoga arhiva u Osijeku Stjepan Sršen smatra prikladnijim nazive koji ukazuju na baranjsko zemljopisno porijeklo, te prjedlaže nazive, "Sveti Martin Baranjski, Baranjski Martin ili pak Martingrad, Samostangrad, te napokon kao simbol cijele Baranje - Baranjagrad".[2]

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu grada nalaze se 4 naselja (stanje 2006.), to su: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Beli Manastir je smješten na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Banske kose Istočnohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 101 m. Razvio se na pleistocenskoj terasi rijeke Drave, na dodiru s Banskim brdom (Banskom kosom) i naplavnom ravni rijeke Karašice. Naselje Beli Manastir ima površinu od 36,88 km², a Grad 62,84 km². Godine 2001. naselje je imalo 8671 stanovnika (10.146 deset godine ranije), a Grad 10.986 stanovnika. Na popisu iz 1971. godine, velika prijeratna općina Beli Manastir, koja je obuhvaćala hrvatski dio Baranje imala je 56.322 stanovnika.

Razvitak Belog Manastira u gradsko središte povezan je s potrebom stvaranja novog mikroregionalnog centra nakon što su Mohač, Šikloš i Pečuh 1920. godine pripali Mađarskoj.

Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Beljsko naselje, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu su: Beli Manastir, Branjin Vrh , Šećerana i Šumarina.

Naselje Beli Manastir nalazi se na križanju državnih cesta D7 (granični prijelaz Duboševica prema Mađarskoj - Kneževo - Branjin Vrh - Beli Manastir - Kozarac - Čeminac - Švajcarnica - Darda - Bilje - Osijek - Đakovo - granični prijelaz Slavonski Šamac prema BiH) i D517 (Beli Manastir /D7/ - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Valpovo /D34/).

Beli Manastir je i željeznička postaja na pruzi Osijek - Beli Manastir - Mađarboja (Magyarbóly) - Pečuh (Pécs).

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

U srednjem vijeku ugarski palatin Moys de Daro dao je 1227. godine na svojemu imanju u mjestu Pél sagraditi samostan. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kada je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. 6. 1921. Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine. Od tada se mjesto naziva Beli Manastir. Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Od vremena socijalizma 1945. godine pa do demokratskih promjena 1990. godine Beli Manastir je bio jakim središtem srbijanske politike. Unatoč svemu tome, grad je zadržao svoju hrvatsko – mađarsku prirodu, dok su Nijemci 1945. godine morali napustiti Baranju.[nedostaje izvor]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Demografija[uredi VE | uredi]

Hrvati (55,39 %), Srbi (26,58 %), Mađari (8,49 %) i ostale nacionalne manjine[3].

Kultura i šport[uredi VE | uredi]

Gradsko kazalište Beli Manastir jedino je kazalište koje djeluje na području grada i Baranje. S radom je započelo 1. travnja 2006., a službeno registrirano 8. siječnja 2007. godine. Inače, Gradsko kazalište Beli Manastir sljedbenik je duge i bogate baranjske kazališne tradicije od 1929. godine, a ove godine slavi 80 godina postojanja. Kazalište je "izbacilo" 8 predstava, a dobitnici su brojnih zahvalica, priznanja i nagrada. Poslijednja nagrada koju je kazalište dobilo je Povelja Grada Belog Manastira za osobit doprinos u kulturi za 2009. godinu, koja je uručena 11. studenog 2009., a čeka ih još i Zlatna plaketa Hrvatskog Sabora kulture. Osnivač kazališta je Daniela Taslidžić Herman uz pomoć Zorana Hermana.

U Belom Manastiru pri Gradskoj knjižnici djeluje Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj.[4]

Šport[uredi VE | uredi]

NK Šparta. Klub je 1980-ih bio iznimno jaki trećeligaš i redovni sudionik kvalifikacija za Drugu ligu. Klub je prestao djelovati 1998. godine,[5] ali nije prestao postojati i cijelo je vrijeme bio uredno registriran.[6] Djelatnost je obnovio nakon 16 godina.[6] Klub planira dogovoriti se s predstavnicima Baranja-Belja oko igranja svojih utakmica i uporabe Gradskog stadiona.[6]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Predškolska ustanova[uredi VE | uredi]

  • Dječji vrtić "Cvrčak"

Osnovne škole[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman"
  • Osnovna škola Šećerana
  • Umjetnička škola Beli Manastir

Srednje škole[uredi VE | uredi]

  • Gimnazija Beli Manastir
  • Prva srednja škola
  • Druga srednja škola

Udruge građana[uredi VE | uredi]

  • Astronomsko društvo "Giordano Bruno"
  • Baranjska udruga hrvatskih branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja
  • Baranjski civilni centar
  • Demokratska zajednica Mađara hrvatske Udruga Beli Manastir
  • Društvo "Hrvatska žena" Baranja-Beli Manastir
  • Društvo "Naša djeca" Beli Manastir
  • Društvo osoba s invaliditetom "Baranjsko srce"
  • Foto-kino klub "Baranja-film" Beli Manastir
  • HKUD Beli Manastir
  • Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir
  • Informatički klub "Pitagora" Beli Manastir
  • Mađarska katolička žena Baranja-Beli Manastir
  • Matica hrvatska Ogranak u Belom Manastiru
  • Medijacijski centar Beli Manastir
  • Mirovna grupa Oaza
  • Udruga antifašističkih boraca i antifašista Beli Manastir
  • Udruga mladih Most
  • Udruga osoba s alergijama i problemima disanja "Alerga"
  • Udruga Roma grada Belog Manastira
  • Udruga romskog prijateljstva Luna
  • Udruga umirovljenika Grada Belog Manastira
  • Projekt građanske demokratske inicijative
  • Romsko kulturno umjetničko društvo "Đelem đelem"
  • Savez mađarskih udruga
  • SKD "Prosvjeta" pododbor Beli Manastir
  • SKUD "Jovan Lazić" Beli Manastir
  • Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir
  • Udruga filatelista i numizmatičara "ANTIANUS" Branjin vrh

Mediji[uredi VE | uredi]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Katolička crkva sv. Martina, pravoslavna crkva sv. Mihajla, spomenik borcima Crvene armije, vidikovac, groblje iz 17. stoljeća.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.