Njemački okruzi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemaljski okruzi u Njemačkoj

Okrug (u saveznim pokrajinama Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Schleswig-Holsteinu) ili zemaljski okrug (u svim ostalim drugim pokrajinima Njemačke) je prema njemačkom zakonu o samoupravi, savezna općina i područno tijelo. Upravlja svojim područjem prema temeljima/osnovama lokalne samouprave.


Pokrajinski poglavar i okružna skupština[uredi VE | uredi]

Sljedeće institucije postoje u okrugu:

  • Okružna skupština , zastupništvo stanovnika u okrugu se bira svaki 5 godina, osim u Bayernu, gdje se bira svaki šest godina.
  • Pokrajinski poglavar , ovisno od pokrajine, djeluje kao predsjedatelj okružne skupštine tj. okružni odbor i upravitelj okružne uprave
  • i u nekim pokrajinama okružnog odbora.

Uprava[uredi VE | uredi]

Uprava okruga i pokrajinsko vijeće svoje sjedište ima u okružnom gradu (glavni grad okruga) u uredu pokrajinskog vijeća, okružna skupština itd. Pokrajinsko vijeće pored komunalnih obaveza, preuzima i dužnosti države kao jedna niža državna oblast. U slučaju da okrug ima potpunu lokalnu samoupravu, pokrajinsko vijeće ne radi kao niža državna oblast nego je odgovorna dužnost u samom okrugu. Opći nadzor i posebni nadzor okružnih općina spada pod ovlasti okruga, s time okrug može imenovati upravitelja policije okruga i upravitelja učiteljske službe. Za pokriće troškova okrug se financira iz okružnih općina.

Dužnosti[uredi VE | uredi]

Okrug i okružne općine imaju blizak partnerski odnos. Dužnosti koje inače grad koji nije u okrugu mora sam obavljati, u okrugu zajedničko se rješava. Ovisno o broju stanovnika, veće okružne općine preuzimaju dodatne dužnosti za manje okružne općine. To znači da okrug preuzima dužnost, pomoći manja i financijskih slabija općina tako da standard u svim općinama bude prilično isti.

Okrug obavlja sljedeće dužnosti:

  • podavanje socijalne pomoći
  • organizacija lokalnog prometa
  • uređenje i njega zaštitnog područja
  • odstranjenje otpada
  • odgovoran za spasilačke službe
  • obrana požara i katastrofa
  • zdravstvo
  • nadgledanje hrane
  • suzbijanje marvinske pošasti i zaštita životinja
  • izdavanje prometne dozvole
  • građenje i održavanje ceste okruga
  • geodetska mjerenja zemljišta i nekretnina
  • vođenje katarskog ureda (samo u nekim pokrajinama)
  • skrb i odgoj omladine (za manje općine)
  • građevinski nadzor (za manje općine)

Općine[uredi VE | uredi]

Svi okruzi u Njemačkoj podijeljene su u više okružne općine. Broj općina u okrugu je različita tako ima zemaljski okrug Ammerland (Rajna-Vestfalija), a okrug Bitburg-Prüm u Donjoj saski ima 235 općina.

Posebna imena[uredi VE | uredi]

Pojedine okružne općine mogu imati posebna imena, koje su dobili radi njihove povijesti ili većine. Primjeri: Grad, Markt (hrv.: tržnica), Flecken (naziv za mjesto između sela i grada), Bergstadt (grad u planini). itd. Sva ta imena nemaju nikako značenje u upravljanju općine ili okrugu. Neki gradovi u okruzima dobivaju u nekim pokrajnjima poseban status radi njihovog visokog broja stanovnika, s tim statusom gradovi dobivaju nove dužnosti. Procedura dobivanja tog posebnog statusa ovisi o pokrajini, čim grad pređe određen broj stanovnika.. Isto tako varira broj stanovnika s kojim gradovi mogu dobiti taj posebni status po pokrajinama. Ti gradovi i dalje ostaju u okružnoj zajednici, ali imaju posebno ime, kao na primjer: srednji grad (njem.: Mittelstadt), veliki grad u okrugu (njem.: Große Kreisstadt), veliki samostalno grad u okrugu (njem.: Große selbständige Stadt), srednja okrugu pripadajući grad (njem.: Mittlere kreisanhörige Stadt) ili veliki okrugu pripadajući grad (njem.: Große kreisanhörige Stadt).

Ujedinjenje općina ispod nivoa okruga[uredi VE | uredi]

U slučaju ujedinjenja općina, općine nemaju vlastitu upravu. I obavljaju poslove u zajedničkoj upravi. Ime, ovlasti i svojstva ujedinjenih općina varira od pokrajine do pokrajine.

Gradovi koji nisu u okrugu[uredi VE | uredi]

Postoje gradovi koji ne pripadaju ni jednom okrugu, nego posjeduju vlastiti «gradski okrug» (njem.: Stadtkreis).

Iznimka je regija oko Hannovera, gdje se grad Hannover i prijašnje općine okruga Hannovera ponovo ujedinili. Unatoč tome grad Hannover je sačuvao nekolika prava koje je ima kao grad koji nije vezan uz jedan okrug.

Zastupanje interesa[uredi VE | uredi]

Za koordinaciju i političko zastupanje su svi 323 okruga podijeljeni u 13 zemljišna saveza i na razini saveza u Njemačkoj okružnoj skupštini (njem.: Deutscher Landkreistag (DLT)).Ta skupština reprezentira 74% nosača dužnosti, 68 % stanovništva i 96% površine Njemačke.

Povijest[uredi VE | uredi]

Upraviteljska područja u veličini današnjih okruga su u srednjom vijeku bile grofovije. Od 16. stoljeća ujedinilo se slobodni gradovi Svetog Rimskog Carstva i kneževine većinom ujedinili u takozvane. Reichskreise, koji su imali priličnu većinu današnjih pokrajina. Početkom 19. stoljeća pruski državnik Freiherr vom Stein je htio uvesti, po modelu pruske reforme iz 1808., autonomnu upravu građana u seoskim krajevima. Ali se tek 1880tih realiziralo taj prijedlog s prvim okružnim odredbama. Pruska provincija Westfalen (1886.) i Rajnska Provincija ([[1887].) su prvi uveli nove okružne odredbe. Tijekom stoljeća su ostale njemačke države prihvatili princip podijele okruga iako po drugim imenom. Tek 28. studenog 1938. su svi okruzi dobili ime zemaljski okrug.

U 19. stoljeću i do Prvog svijetskog rata Njemačka je imala oko 1.000 okruga. Površina okruga je bila tolika da okružni poglavar do najudaljenijoj općina može u jednom danu s kočijom se vratiti natrag i obaviti sve potrebne poslove.

Njemački okruzi

Izvori[uredi VE | uredi]