Hrvati u Njemačkoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
München, grad s najvećim brojem Hrvata u Njemačkoj.

Hrvati u Njemačkoj peta su po veličini skupina stranaca u Saveznoj Republici Njemačkoj. 87,8% Hrvata u Njemačkoj živi više od deset godina a prosječna duljina boravka iznosi 28,5 godina.

Hrvatska dijaspora i danas je značajna je u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu za Hrvatsku.

Migracijska kretanja[uredi VE | uredi]

Strukturalne podatke o migiracijama u zapadnu Europi hrvatskog i ostalog pučanstva bivše države u zadnjih 35 godina mogu se viditi iz nekoliko popisa i drugih statističkih izvora.


Migracijska kretanja
Izvor: Ukupno osoba iz Jugoslavije u zapadnoj Europi Iz Hrvatske u Njemačkoj Iz BiH u Njemačkoj Iz (bivše) Jugoslavije u Njemačkoj
Popis 1971.[1] 790 500 radnika 6,1% stanovništva ili 308 295 tj. 38,3% svih iz Jugoslavije (udio u stanovništvu 22,2%) 4,8% stanovništva  ?
1973.[2] 1 110 000 (860 000 radnika + 250 000 članova obitelji) 295 000 radnika ili 34,4% + članova obitelji 141 000 radnika + članova obitelji 55% svih ili 605 000 (473 000 radnika i 137 500 članova obitelji)
Početkom 1981.[3] 1 100 000 (700 000 + 400 000 članova obitelji) "najmanje oko 1/3", ("Vjesnik", 10.4.1982.) ?  ?
Popis 1981.[4] 815 000 (578 000 + 237 000 članova obitelji) 189 000 (135 000 + 54 000 članova obitelji), tj. 23,19% svih ?  ?
1986.[5] ?  ? ? 591 000
1991.[6] ? Popis: 285 216 svih migranata, 149 155 u Njemačkoj 48 254 (Hrvata)[7] 775 082
1992.[8] ?  ? ? 915 636
2005.[9] ? 228 926 156 872 1 729 091
2006.[10] ? 227 510 (muški: 111 826, ženski: 115 684) 157 094 1 452 701
2007.[11] ? 225 309 158 158  ?
2008.[12] ? 223 056 156 804  ?
2009.[13] ? 221 222 (367 tisuća s migracijskom pozadinom) 154 565 (240 tisuća s migracijskom pozadinom) 1,339 milijuna (s migracijskom pozadinom)

Izvor: "Crkva i hrvatsko iseljeništvo", Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. / "Vjesnik", 14 svibnja 2001.[14], Statistički ured, Wiesbaden


Iz popisa stanovništva 1971. godine najveći broj migranata dolazi iz mjesta:

u Hrvatskoj:

...


u Bosni u Hercegovini, također mjesta gdje Hrvati prevladavaju:

Broj Hrvata u Njemačkoj[uredi VE | uredi]

Prema podacima Njemačkog statističkog ureda iz Wiesbadena u 2007. godini.[15] na području Savezne Republike Njemačke živjelo je ukupno 225 309 hrvatskih državljana. Prema podacima hrvatskih katoličkih misija i njemačkih (nad) biskupija, broj Hrvata kreće se između 310 000 i 350 000. Ova brojka obuhvaća sve one koji se izjašnjavaju Hrvatima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Boke kotorske. Poznato je također da priličan broj Hrvata u Njemačkoj radi na »crno«, a kao takvi se ne vode ni u kakvim statistikama. Pretpostavlja se da ih je od 50 do 100 tisuća.

Teškoće pri utvrđivanju točnog broja stvara i zakon o njemačkom državljanstvu tj. tzv. Opcijski model (§ 4 Abs. 3 StAG)[16], prema kojem sva novorođena djeca stranaca koji borave duže od 8 godina u Njemačkoj (dovoljno jedan član), automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Međutim, između 18. i 23. godine oni se onda moraju definitivno odlučiti koje će zadržati.

Koliko Hrvata je podrijetlom iz Hrvatske, a koliko iz Bosne i Hercegovine teško je odgovoriti, jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke. Neke procjene govore da bih udio ovih zadnjih mogao biti između 25-35%, pa čak i više. Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, tj. zamjena državljanstava, vraćanje istih, dvojna i sl.

Stariji podaci statističkog ureda (hrvatski državljani):

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama[uredi VE | uredi]

Podatci za 2009. godinu.

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama
Br. Savezna pokrajina Osoba
1. Baden-Württemberg 72 986
2. Bavarska (Bayern) 50 594
3. Berlin (grad-država) 9 131
4. Brandenburg 335
5. Bremen (grad-država) 907
6. Donja Saska (Niedersachsen) 6 153
7. Hamburg (grad-država) 4 823
8. Hessen 29 806
9. Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern) 136
10. Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz) 7 045
11. Saarland 670
12. Saska (Sachsen) 331
13. Saska-Anhalt 168
14. Schleswig-Holstein 1 691
15. Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen) 36 324
16. Tirinška (Thüringen) 122

Broj Hrvata u većim gradovima[uredi VE | uredi]

Podatci za 2005. godinu.

Broj Hrvata u većim gradovima
Grad: Osoba:
München 24 866
Stuttgart 13 386
Frankfurt (3) 12 013
Berlin 11 517
Hamburg 4 585
Düsseldorf (1) 3 550
Hannover (4) 3 102
Köln 2 854
Mannheim (1) 2 852
Karlsruhe 2 423
Offenbach 1 999
Essen (2) 1 944
Pforzheim (1) 1 481
Wiesbaden 1 263
Wuppertal (4) 1 115
Ulm 1 060
Darmstadt (1) 751
Heidelberg 326

(1) 31.12.2004., (2) 30.06.2006. (3) 31.12.2006. (4) 31.12.2007.

Boravak u Njemačkoj[uredi VE | uredi]

Prije Drugoga svjetskoga rata[uredi VE | uredi]

Broj Hrvata prije Drugoga svjetskoga rata u Njemačkoj bio je zanemariv. Bili su to uglavnom fizički radnici u rudarstvu i industriji.

Prije sloma Jugoslavije[uredi VE | uredi]

Najveći dio Hrvata prve generacije, gastarbajteri, tj. radnici na privremenom boravku u Njemačkoj došao je u razdoblju između šezdesetih (posebno od 1968. godine kad je Njemačka potpisala ugovor s Jugoslavijom o primanju radne snage) i sedamdesetih godina, dok je druga generacija ili rođena tamo ili naknadno doselila.

1991. - 1995.[uredi VE | uredi]

Cca. 15% Hrvata došlo je u Njemačku u razdoblju između 1991. i 1995.

Prema studiji [17]UNHCR-a i IOM-a (Međunarodna organizacija za migraciju) iz 1996. udjel hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, iznosio je 14,84%, tj. oko 52 000 od ukupno cca. 350 000 (77,30% Bošnjaci). Jedan dio ih je se trajno nastanio (brak i sl.), najveći dio nakon nemogućnosti daljnjeg boravka vratio u domovinu ili odselio u treće zemlje. Samo u razdoblju od 1996. - 1999. je se oko 6 000 bosansko-hercegovačkih Hrvata iz Njemačke odselilo u Sjedinjene Američke Države (cca. 5 600), Kanadu i Australiju.

Boravišni zakon[uredi VE | uredi]

Od 1. siječnja 2005. godine na snazi je novi Boravišni zakon (Aufenthaltsgesetz) koji stavlja naglasak na integraciju stranaca. Kao glavni uvjet za dobivanje trajnog statusa boravka zahtjeva se dobro poznavanje njemačkog jezika, prihvaćanje njemačke kulture, društvenog i pravnog poretka.

Zakon sve dosadašnje dozvole boravaka reducira na dvije:

  • Ograničenu dozvolu boravka (Aufenthaltserlaubnis) i
  • Stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis)

Stranac koji je u posjedu stalne dozvole nastanjenja ima mogućnost neograničenog kretanja, nastanjenja i neograničeno vršenje bilo koje poslovne djelatnosti.

Status[uredi VE | uredi]

Skoro 78% Hrvata imalo je krajem 2004.

  • Trajno boravišno odobrenje (cca. 35%) ili
  • Neograničenu dozvolu boravka (cca. 43%),

tj. prema novom zakonu stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis).


Broj hrvatskih državljana u tisućama prema broju provedenih godina u Njemačkoj:

Status
Broj godina: < 1 1-4 4-6 6-8 8-10 10-15 15-20 20-25 25-30 >30
U tisućama: 2,0 7,6 5,5 6,5 6,6 41,3 18,3 14,8 22,8 103,7
U postotcima: 0,87 3,32 2,4 2,84 2,89 18 8 6,46 9,96 45,3

Stanje: 31.12.2005. Izvor: Središnji registar stranaca (Ausländerzentralregister).


87,8 % hrvatskih državljana boravi u Njemačkoj duže od 10 godina, dok je prosječni boravak 24,7 godina. Time Hrvati zajedno sa Slovencima (27,7), Španjolcima (26,1) i Talijanima (24,3) spadaju među nacije s najdužim prosječnim boravakom. Prosječni boravak svih stranaca 2005. godine iznosio je 16,8 godina.

Uzimanje državljanstva[uredi VE | uredi]

Od 1995. do kraja 2009. godine 30.042 hrvatskih državljana prihvatilo je njemačko državljanstvo. Broj Hrvata s dvojnim državaljanstvom iznosi cca. 9 tisuća.


Pregled prema godinama:

Odnos bivše države prema Hrvatima[uredi VE | uredi]

Odnos bivše države prema Hrvatima u Njemačkoj bio je prožet sumnjom i nepovjerenjem. Jugoslavija je imala značajnu korist od njih, rješavajući se s jedne strane "humano" ogromnog broja nezaposlenih, a s druge na njima je profitirala kroz njihove devizne doznake, štednju, ulaganja i dr. Prešavši iz nedomokratskog u demokratski sustav, Hrvatima, kao i svim ostalima, nije bio dozvoljeno da budu politički aktivni, jer bio to prema tadašnjem režimu značilo "neprijateljsko djelovanje", s svim svojim posljedicama. Zapravo, oni su i izvan toga sustava ostali njegovi "zatočenici". Svaki pokušaj bilo kakvog političkog angažiranja ili kritike tadašnjeg režima, bez obzira na stvarni cilj, bio je obično označen epitetom ustavštva.[18]

Proces "kontroliranja" migranata potrajao je sve do sumraka komunističkog razdoblja.[19]


Društvo[uredi VE | uredi]

Hrvatske udruge[uredi VE | uredi]

U SR Njemačkoj djeluju brojne hrvatske kulturne, umjetničke, zavičajne, studentske, znanstvene i športske udruge. Krovna udruga je Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj), čiji Info centar ima sjedište u Kölnu.

Katoličke misije[uredi VE | uredi]

Katoličke misije su shvatile važnost djelovanja među hrvatskim migrantima. One organiziraju razne pastoralne skupove, folklorne festivale, sastanke i seminare, zatim hodočašća, duhovne vježbe, susrete mladeži, biblijske olimpijade, susrete crkvenih zborova mladih i odraslih itd.

Broj katoličkih misija 1976. godine iznosio je 76, a 2005. godine 81. Nalaze se na gotovo cijelom području od njemačkog juga do sjevera. U misijama djeluje više od 100 svećenika, 5 stalnih đakona i oko 80 pastoralnih suradnica i suradnika, redovnica i laika. Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica".

Politika[uredi VE | uredi]

Od političkih stranaka aktivne su HDZ, HKDU, HSP, HČSP, itd. Prema njemačkim zakonima sve su registriane kao udruge, jer samo tako mogu djelovati.

Mješoviti brakovi[uredi VE | uredi]

Broj sklopljenih brakova[20]:

Žena Njemica - Muž Hrvat

Muž Njemac - Žena Hrvatica


Broj sklopljenih brakova hrvatskih državljana s drugim nacionalnostima nije dostupan.

Kriminalitet[uredi VE | uredi]

Broj Hrvata osumnjičenih za kažnjivo djelo 2005. godine iznosio je 8 550 [21] (udio u broju osumnjičenih stranaca bio je 1,6%, dok im je udio u brojnosti stranaca te godine iznosio 3,14%).

Kultura i umjetnost[uredi VE | uredi]

Poznatiji kulturno-umjetnički djelatnici Hrvati ili osobe hrvatskog podrijetla:

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Dopunska nastava[uredi VE | uredi]

Dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku organiziraju:

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u saveznim pokrajinama: Baden-Württemberg, Berlin, Hamburg i Saarland), koje dobija financijsku potporu od Pokrajinskih školskih vlasti u SR Njemačkoj prema iskazanom broju učenika hrvatske nastave. Nastavu izvodi 40 učitelja na 125 nastavnih mjesta za oko 2.641 učenika (2006. god.)[24]

- njemačke školske vlasti, tj. nastava je intergrirana, u svim ostalim pokrajinama.

Učenici[uredi VE | uredi]

Prema jednoj studiji njem. Ministarstva znanosti i obrazovanja (Bundesministerium für Bildung und Forschung - BMBF) o postotnom udjelu stranaca u školama iz 1994. godine, za hrvatske učenike došlo je se do slijedećih rezultata:

  • 46,5% ih pohađa osnovnu školu
  • 26,4% realnu
  • 22,5% gimnaziju
  • 4,4% sveukupnu (općenitu) školu

Za usporedbu, postotni udjel nekih stranaca koji pohađaju gimnaziju odnosu na broj srednjoškolske dobi: Španjolci 28,2%, Slovenci 26,7%, Portugalci 22,3%, Grci 22,4%, Turci 12,4%, Talijani 12,3%, građani Bosne i Hercegovine 5,8%.

Studenti[uredi VE | uredi]

Prema podacima[25]statističkog ureda iz Wiesbadena u zimskom semestru 2004./2005. broj hrvatskih studenta iznosio je 4 556 (ukupno stranih studenata 246 334). Udio studenata u odnosu na broj prijavljenih državljana bio je 1,99% (ostalih, npr. Talijana 1,17%, Turaka 1,28%, Grka 1,94%, Poljaka 5,1%, Francuza 6,26%, Rusa 6,43%...).


Broj hrvatskih studenata prema granama znanosti, zimski semestar 2004./2005:

Hrvatski studenti prema granama znanosti
Studij: Humanističke i društvene znanosti Pravo, ekonomija i sociologija Prirodoslovno-matematičke znanosti Tehničke znanosti Medicina Likovne umjetnosti
Broj studenata: 869 1 709 647 905 155 175

Izvor: Statistički ured, Wiesbaden, 2005.

Hrvatski jezik[uredi VE | uredi]

Pripadnici druge kao i u međuvremenu treće generacije, većinom dobro govore hrvatski jezik. U svakodnevnom govoru često se zapaža miješanje jezika. Zadnjih godina uočava se povećano zanimanje za učenje našeg jezika, prije svega od Hrvata koji ga nisu poznavali, bračnih partnera hrvatskih državljana ili Nijemaca koji pokazuju interes za Hrvatsku, njenu tradiciju i kulturu.

Njemački jezik[uredi VE | uredi]

Hrvati prve generacije govore prosječno njemački jezik. Glavni razlog je kod većine nedovoljna školska stručna sprema. S rastućom stručnom kvalifikacijom poznavanje je na većem nivou. Za ostali dio populacije taj jezik ne predstavlja veći ili nikakav problem.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poduzetništvo[uredi VE | uredi]

Prema jednoj studiji Sveučilišta Mannheim[26] broj samostalnih osoba - poduzetnika stranaca u Njemačkoj iznosio je 2003. godine 286 000 (Talijani 46 000, Turci 43 000, Grci 26 000...). Za Hrvate nije naveden podatak. Jedino se spominje broj od 21 000 (udio 7%) za građane bivše Jugoslavije. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti da ih ima najmanje 5 000.

Hrvati se najčešće bave ugostiteljstvom (oko 2 200 restorana), graditeljstvom, zanatskim uslugama, trgovinom, financijskim i drugim posredovanjima. Od slobodnih zanimanja djeluju brojni liječnici, stomatolozi, inženjeri, prevoditelji i dr.

Zaposlenost[uredi VE | uredi]

Socijalno osigurani zaposlenici s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj.[27]

Socijalno osigurani zaposlenici
Stanje: 30.6.2002. 30.6.2003. 30.6.2004.
66 099 66 485 67 072

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).


Ukupan broj prijavljenih nezaposlenih osoba - hrvatskih državljana - kod Savezne agencije za rad u travnju 2008. godine iznosio je 10.207.

Zarade[uredi VE | uredi]

Prema studiji[28] o položaju stranaca u Njemačkoj "Landessozialbericht von Nordrhein-Westfalen" prosječan neto prihod domaćinstava stranih sugrađana iznosio je 1993. godine 3.219 DM mjesečno. Građani iz bivše Jugoslavije nalazili su se na donjem dijelu te tablice i raspolagali su s 3.112 DM. Proječan neto prihod po glavi stanovnika stranaca iznosio je 1.258 DM mjesečno.

Mirovine[uredi VE | uredi]

Broj mirovina koje su dobivali hrvatski državljani i državljani BiH, 31.12.2005.[29] 66,7% mirovina hrvatskih državljanina doznačeno je u Hrvatsku, 69,5% državljana BiH u njihovu zemlju.

Mirovine
Vrsta mirovine: Invalidska mirovina Starosna mirovina Obiteljska mirovina Doznaka u HR /BiH neugovornih mirovina Doznaka u HR /BiH ugovornih mirovina Doznaka u Njemačku neugovornih mirovina Doznaka u Njemačku ugovornih mirovina Ukupno
Hrvatski državljani: 10 036 57 674 14 629 1 024 53 936 5 013 19 843 82 339
Državljani BiH: 4 253 20 488 7 659 420 22 097 1 454 6 932 32 400

Izvor: Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), 2005.


Ukupan broj mirovina za sve državljane bivše Jugoslavije iznosio je 297 798. Udio hrvatskih državljana iznosi 27,65%. A udio svih Hrvata sigurno je bio veći, jer treba dodati i dobar dio Hrvata iz BiH.

Radne dozvole[uredi VE | uredi]

Sezonske radne dozvole[uredi VE | uredi]

Ukupan broj dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za Hrvatsku, prema godinama:

Sezonske radne dozvole
Stanje: 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
4 855 5 310 5 826 4 969 4 680

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).

Ukupan broj svih dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za strane radnike iznosio je 2004. godine 333 690.


Radne dozvole za informatičke stručnjake[uredi VE | uredi]

U razdoblju od 2000. - 2004. dodijeljeno je 515 radnih dozvola.


Radne dozvole za medicinske sestre i osoblje za njegu starijih osoba[uredi VE | uredi]

Od 1996. godine pa zaključno do 2005. izdano je 1 827 radnih dozvola osobama iz Hrvatske.

Projektne radne dozvole[uredi VE | uredi]

Njemačke institucije izdale su u razdoblju od 1992. do 2005. ukupno 54.600 projektnih radnih dozvola (većinom za djelatnosti u graditeljstvu). U zadnjim godinama taj broj kretao se od 3 731 (2003.), 3 416 (2004.) do 2 918 (2005.).

Devizne doznake[uredi VE | uredi]

O visini deviznih doznaka Hrvata iz Njemačke u domovinu postoje različiti podatci.

Njemačka Budesbanka za 1991. godinu navodi podatak o doznakama oko 700 milijuna maraka (svi građani bivše Jugoslavije), dok kod Hrvatske narodne banke u izvještaju o platnoj bilanci stoji, da Hrvati pošalju kući oko 1,4 milijarde eura (najviše iz Njemačke), dok su se radničke doznake uplaćene preko banaka godišnje kretale od 705 milijuna eura u 2003. do 680 milijuna eura u 2005. godini.

Bundesbanka u svom dostupnom izvještaju 2007. godine iznosi puno manje brojke. Prema njima doznake za Hrvatsku 2005. godine bile su u visini od 104, a 2006. godine 106 milijuna eura. Za sve zemlje nekadašnje države, suma iznosi 417 milijuna eura.

Znatan dio sredstava uopće se ne transferira preko bankarskih instituta, nego se šalje preko poznanika i osobno isporučuje, pogotovu uoči Božića i godišnjih odmora.

Mediji[uredi VE | uredi]

Radio[uredi VE | uredi]

Program na hrvatskom jeziku emitira regionalna postaja SWR iz Stuttgarta ("Hrvatska kronika iz jugozapada Njemačke").[30] Postaja WDR iz Kölna emitirala je svakodnevnu emisiju ("Die Sendung für Jugoslawen") još od 1970. 13.1.1992. dolazi do podjele na hrvatski i srpski jezik, a onda je WDR ponovo napravio korak nazad, pa od 30.8.1995. ukinuo zasebne emisije vijesti na tim jezicima i ponovo uveo jednu "zajedničku" emisiju s ostalim migrantima iz bivše države. Od 07.04.2007. godine ista postaja pokrenila je u sklopu programa za strance internetski online radio "Funkhaus Europa", koja također i dalje ne pravi razliku među južnoslavenskim jezicima (osim makedonskog i slovenskog jezika).


HR iz Frankfurta imao je dugo godina emisiju "Rendezvous in Deutschland" s prilozima na našem jeziku. Radio Deutsche Welle iz Bonna također emitira emisije na hrvatskom, ali program je više namjenjen slušateljima u Hrvatskoj. Od 1999. godine u Karlsruheu se emitira svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu jednosatni program Hrvatske radio emisije KROS na hrvatskom i njemačkom jeziku u sklopu programa radio postaje Querfunk Freies Radio Karlsruhe.

Hrvatski radio, tj. nekadašnji Radio Zagreb koji emitira program na srednjem valu ima dobru čujnost u Njemačkoj i u cijeloj zapadnoj Europi. Za iseljeništvo emitira emisiju "Hrvatima izvan domovine".

Razvojem Interneta pojavljuju se i neke online radio postaje, čiji je osnovni sadržaj hrvatska glazba.

Televizija[uredi VE | uredi]

Od sredine sedamdesetih do sredine osamdestih godina migranti prve generacije mogli su pratiti dvotjednu emisiju pod nazivom "Jugoslavijo dobar dan" ("obojenu" prema predodžbama komunističkog režima) u ovkiru programa druge njemačke televizije (ZDF) "Susjedi u Europi" (Nachbarn in Europa). Uređivana je bila od tadašnje Televizije Zagreb.

Pojavom satelitskih postaja krajem osamdesetih program za strance u Njemačkoj dobiva sve manje medijskog prostora, te se svodi više manje na pojedinačne priloge razbacane u različtim emisijama. Hrvatska radiotelevizija, tj. tadašnji HTV sredinom 1991. otpočinje satelitski prijenos svog prvog programa.

Tisak[uredi VE | uredi]

Malobrojni hrvatski tisak većinom izlazi na regionalnoj razini. Tu su između ostalih listovi: "Ritam" (kulturni mjesečnik) i "Berlinski magazin". Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica", koji izlazi mjesečno.

Spomenuti je listove hrvatskih udruga, kao npr. "Bulletin" (na njemačkom) i "Obavijesti" Hrvatskog svjetskog Kongresa u Njemačkoj koji prikazuju aktivnosti kako svojih članova, tako i Hrvata koji žive u Njemačkoj, "CROTime", list Hrvatske kulturne zajednice e.V. iz Stuttgarta.

Inozemna izdanja Večernjeg lista (od ljeta 1988.) i Slobodne Dalmacije tiskaju se u blizini Frankfurta, tako da su aktualna izdanja dostupna u cijeloj Njemačkoj isti dan.

Od ostalih hrvatskih časopisa, posebno kod prve generacije, još od sedamdesetih godina, dosta čitana je Arena (Sirena), kao i druga izdanja.

Knjige i znanstveni članci[uredi VE | uredi]

Malo je knjiga i znanstvenih članaka posvećenih iseljavanju i problematici boravka i rada Hrvata u Njemačkoj. Od nekoliko izdanja spomenuti je:

  • "Kroaten im Ruhrgebiet/Hrvati u Ruhru: uz 20. obljetnicu hrvatske katoličke župe u Essenu", Franjo Lodeta, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb/Essen, 1976.
  • "Procjena broja iseljenih stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine", Nenad Pokos, 1999.
  • "Die kroatische Migrantenfamilie", Josip Klarić, Frankfurt 2000.
  • "Dijasporske godine", Anto Batinić, Hrvatski dušobrižnički ured, Niz: Diaspora Croatica, Frankfurt 2002.
  • "Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini", Zbornik radova, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2003.,
  • "Glas iz tuđine", fra Jozo Župić, Berlin 2003.
  • Izvorni znanstveni članak: "Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu", Jasna Čapo Žmegač, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2003.
  • "33 godine u dijaspori", Alojzije Petrović, Koblenz 2004.
  • Adolf Polegubić, "Povratak, integracija ili asimilacija — Razgovori o hrvatskoj dijaspori“, intervjui, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006.
  • "Die kroatische Zuwanderung in die Bundesrepublik Deutschland: Eine Fallstudie unter besonderer Berücksichtigung von Phänomenen der Akkulturation und Integration", Katica Ivanda, Bremen/Zagreb 2007.
  • "Hrvat izvan domovine", Gojko Borić, 2008.
  • "Bauštelac", fra Jozo Župić, 2008.
  • "Legende o rođaku Ćipi", Petar Miloš


Spomenuti je i novinare i spisatelje, kao npr. Ivana Otta (knjiga "Ukradeno djetinjstvo") i dr. Adolfa Polegubića, glavnog urednika mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica.


Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj) izdao je 2006. knjigu "Adresar" (Hrvatske adrese u Njemačkoj) u kojoj se može naći veliki fond podataka brojnih hrvatskih udruga, institucija, tvrtki i aktivnih pojedinaca. Adresar daje snažni poticaj za produbljivanje odnosa među Hrvatima koji borave u inozemstvu s domovinom.

Internet[uredi VE | uredi]

Brojne Internet stranice Hrvata u Njemačkoj posvećene su najviše turističkim ponudama u svojoj zemlji: iznajmljivanju apartmana, jahti, itd. Hrvatski poduzetnici također su zadnjih godina prepoznali prednosti ovog medija. Posebno je to slučaj kod brojnih ugostitelja. Internet portal Hrvatski glas Berlin, izvješčuje dnevno o aktivnostima Hrvata u Berlinu. Portal izrađuje i uređuje diplomirana novinarka Sonja Breljak

Sport[uredi VE | uredi]

Poznatiji hrvatski (i osobe hrvatskog podrijetla) sportaši u Njemačkoj:

Veleposlanstvo i konzulati[uredi VE | uredi]

Osim Veleposlanstva i konzularnog odjela u Berlinu, na području Njemačke djeluju i Generalni konzulati u Frankfurtu, Münchenu, Hamburgu, Düsseldorfu, Stuttgartu, kao i konzulat u Mainzu.

Quo vadis Hrvati?[uredi VE | uredi]

Migracije Hrvata zadnjih godina:

Migracije
Godine: 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Dolazak u Njemačku 12 990 11 497 10 352 ... 4.848
Odlazak u Hrvatsku 13 728 11 876 12 240 ... 6.331

U razdoblju od 1992. do 2004. 205 599 hrvatskih državljana se je doselilo u Njemačku, a istovremeno 240 501 odselilo u Hrvatsku.

Povratak u domovinu[uredi VE | uredi]

Najveći broj osoba koje su se zadnjih godina vratili u domovinu su prije svega umirovljenici iz prve generacije.

U Hrvatsku se 2005.[31]godine iz inozemstva doselilo ukupno 14 230 osoba, (gotovo 59 posto, tj. 8 358 useljenika došlo je iz Bosne i Hercegovine (1991.- 2001.: 189 039 osoba[32], 2004.: 11 000), dok je istodobno iz Hrvatske odselilo ukupno 6 012 osoba. 94 posto useljenika imalo je hrvatsko državljanstvo. Najveći broj doseljenika našao je prebivalište u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Službeno se iz Njemačke u Hrvatsku uselilo 1.130 osoba. Zbog razlike u odnosu na njemačke podatke dolazi vjerojatno zbog toga što je najveći broj useljenika imao već prijavljeni boravak u Hrvatskoj.

Odlazak iz Hrvatske[uredi VE | uredi]

Prema podatcima[33] Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90.910 naših radnika. Kao glavni razlozi odlaska iz Hrvatske navode se velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva. Osim toga, tu su i naši građani koji su u inozemstvo odlazili "na crno", čiji se broj prema procjenama stručnjaka penje i na nekoliko stotina tisuća. Glavno odredište je Njemačka.

Istraživanje[34]među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću" proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, pokazuje da 75 posto studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kao glavne prepreke ostanku u Hrvatskoj navode se visoka stopa nezaposlenosti, zapošljavanje preko veze, korupcija i nepotizam.

82 posto smatra za mogućnosti razvoja karijere bolje u Europskoj uniji nego u Hrvatskoj. Glavni razlozi odlaska u inozemstvo su veća plaća, bolji standard i bolje mogućnosti rješavanja stambenog pitanja, školovanje i usavršavanje.

Zbog političke nestabilnosti i teške ekonomske situacije, Hrvati u Bosni i Hercegovini još su više izloženi potrebi napuštanja svojih krajeva. To predstavlja dodatni problem (majorizacija) posebno u općinama gdje su manjinski narod.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati će vjerojatno u većem broju, posebno oni iz nerazvijenih krajeva i s nižom stručnom kvalifikacijom, po tko zna koji put krenuti u novu seobu "trbuhom za kruhom".

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Izvor: Savezni zavod za statistiku, Beograd
  2. Popis iz 1971. uz dopunu stranih službi
  3. Podatci zemalja u kojima su građani radili
  4. Izvor: Savezni zavod za statistiku, Predhodni podatci iz stat. biltena br. 1239, Beograd
  5. "Der Fischer Weltallemanach, 1989
  6. "Der Fischer Weltallemanach, 1994 i http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom%20boravku%20u%20ino%20po%20opstinama.pdf
  7. http://www.bhas.ba, preuzeto s http://www.hrvatibh.com/hrvatiuinozemstvu1991.jpg
  8. https://www-genesis.destatis.de
  9. isto kao predhodno
  10. isto kao predhodno
  11. isto kao predhodno
  12. isto kao predhodno
  13. isto kao predhodno
  14. "Vjesnik"14 svibnja 2001., http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C05%5C14%5C15A15.PDF
  15. Statistisches Bundesamt Deutschland, http://www.destatis.de/
  16. Deutsche Staatsangehörigkeit, http://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Staatsangehörigkeit
  17. "Zur sozialen Struktur der bosnischen Kriegsflüchtlinge in der Bundesrepublik Deutschland", http://www.proasyl.de/lit/bosnien/text.pdf
  18. „Zadaci SDB prema nekim „zatvorenim“ grupacijama i žarištima ustaške emigracije“ (Kako je SDB ubacivao suradnike u hrvatske emigrantske skupine u Njemačkoj), http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb42.pdf
  19. "SDB-ova operativna akcija „Pismo“ (Kompromitiranje uglednijih političkih emigranata), http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb40.pdf, kao i SDB-ove akcije „Jela“, „Biokovo“ i „Delta“, http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb44.pdf
  20. Vidi http://www.verband-binationaler.de/seiten/file/zahlen_und_fakten.shtml
  21. Kriminalitet u Njemačkoj 2005. - Statistike Saveznog kriminalnog ureda (Bundekriminalamt - BKA), http://www.bka.de/pks/pks2005/index2.html
  22. http://www.hkr.hr/?sec=3&tid=5&cid=16601
  23. Članak iz "Vjesnika", 15. rujna 2002., http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2002%5C09%5C15%5C22A22.PDF
  24. Organizacija hrvatske nastave po zemljama, http://public.mzos.hr/default.asp?ru=331&sid=&akcija=&jezik=1
  25. Brošura "Migrationsbericht 2005", http://www.bmi.bund.de/
  26. http://www.ifm.uni-mannheim.de/unter/fsb/pdf/Ethnische_Oekonomie_Kurzfassung.pdf
  27. Statiske Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), http://statistik.arbeitsagentur.de/nn_31966/SiteGlobals/Forms/Rubrikensuche/Rubrikensuche_Form.html?view=processForm&pageLocale=de&topicId=17346
  28. Vidi stranicu http://deposit.ddb.de/cgi-bin/dokserv?idn=974839892&dok_var=d1&dok_ext=pdf&filename=974839892.pdf, str.113
  29. Izvor:Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), http://www.deutsche-rentenversicherung-landshut.de/
  30. Vidi Internet stranicu: http://www.swr.de/international/hr/index.html
  31. Vijest od 25. srpnja 2006., Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i vijest s internet stranice "Product of Croatia", http://www.product-of-croatia.com/vijest.php?broj=618
  32. "Povratak, integracija ili asimilacija", Dr. Adolf, Polegubić, str. 19
  33. "Poslovni dnevnik", http://www.tportal.hr/gospodarstvo/poslovnivodic/page/2006/08/16/0038006.html
  34. "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00001&BR=003391&DA=20050314