Primorski vrisak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Primorski vrisak
Satureja montana
Satureja montana
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiospermae
Razred: Eudicots
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Satureja
Vrsta: S. montana
Dvojno ime
Satureja montana
L.
Područje života

Primorski vrisak ili bresina, brezina, vris, vrijesak, kameni vrijesac, konjski vrisak, mali vrisak, modra kresina, se kao dobar začin od davnina koristi kao začinjavanje jela i za konzerviranje mesa. Često ga možemo naći u mješavinama začina pod nazivom provansalske trave (umjesto čubra). Primorski vrisak daje mnogo nektara i cvjetnog praha, te ga pčelari jako vole. Med je zelene boje i teško se kristalizira. [1]

Izgled biljke[uredi VE | uredi]

Primorski vrisak je zimzelena trajna grmolika biljka koja naraste do 50 cm visine, uskih i sitnih listova koji su žljezdasto istočkani, poredani u čupercima na okruglim i dlakavim grančicama. Na vrhu grančica razvijaju se bijeli cvjetovi s ljubičastim točkicama, a rjeđe crveni cvjetovi s ljubičastim točkicama. Cvjetovi su složeni obično 3 do 5 na zajedničkoj dršci. Izdanci su zeleni ili blijedozeleni, a u gornjem dijelu više ili manje ljubičasti ili crvenkasti. Stabljika s granama je fino dlakava, pri osnovi odrvenjena, u presjeku okrugla ili malo četvtasta. Biljka ima ugodan aromatični miris. [2]

Vrijeme cvatnje je od srpnja do listopada. Raste na suhim, kamenitim i sunčanim obroncima, s dosta vapnenca, sve do mora. Rasprostranjena je u području mediteranske i submediteranske vegetacije. Osim u Hrvatskoj, može se pronaći na Pirenejskom poluotoku, južnoj Francuskoj, Italiji, Balkanskom poluotoku, Maloj Aziji i oko Kaspijskog jezera. Sabiru se biljka u cvatu i mlade proljetne grančice, u srpnju i kolovozu. Sušimo na toplom i zračnom mjestu u hladu. Suhu biljku pohranimo u staklenku i dobro zatvorimo.

Srodne vrste[uredi VE | uredi]

U mediteranskom području srodne vrste su čubar (Satureja hortensis) i planinski vrisak (Satureja subspicata). Smatra se da su sve tri vrste sličnog sastava i djelovanja.

Ljekovitost[uredi VE | uredi]

Primorski vrisak sadrži eterično ulje s cimenom, korvakrol, cimol, kariofilenom, fenol, smolu, sluz, mineralne soli i treslovine. Djeluje umirujuće, a u narodnoj medicini se koristi za liječenje: bolesti želuca i crijeva i to kod slabog rada želuca, prehlađenog i osjetljivog želuca, lošeg apetita, svih oblika proljeva, grčeva, nadutosti, protiv ameba i glista, menstrualnih tegoba, tj. neredovite, izostale, te preobilne mjesečnice, slabog mokrenja, gripe i prehlade, za izazivanje znojenja, bolesti pluća, i to akutnog ili kroničnog bronhitis, katara bronha, infekcija, reume mišića i kostiju, za jačanje muške potencije, za masiranje vlasišta kose kod početne ćelavosti.

Primorski vrisak ne bi smjele uzimati trudnice.

Ulje primorskog vriska[uredi VE | uredi]

Primorski vrisak daje eterično ulje bogato fenolima i nije popularno u kozmetici. Prije svega je izvanredno antibakterijsko i antivirusno ulje. Djeluje imunostimulirajuće i tonizirajuće na cijeli organizam. Indicirano je kod bakterijskih plućnih infekcija, gastrointestinalnih i urogenitalnih infekcija. Stimulirajuće djelovanje izraženo je kod općeg umora i nervoza. [3]

Treba biti oprezan jer s obzirom na količinu fenola u ulju, treba ga koristiti u niskoj dozi i s velikim oprezom. U previsokoj dozi može oštetiti kožu i sluznicu probavnog sustava. Ne koristiti ga za dugotrajne terapije. Najprikladniji način terapije je u posebnim farmaceutskim oblicima (kapsule, supozitoriji).

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

PFAF database - Satureja montana

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Moj herbar zdravlja", francuski travar Maurice Messegue, izdao: "Otokar Keršovani" Opatija, 1975.
  2. [1] "Vrisak primorski", belko.gooforum.com, 2011.
  3. [2] "Primorski vrisak 5g-ORGANIC", www.herbarom.hr, 2011.