Richard von Coudenhove-Kalergi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Richard von Coudenhove-Kalergi(1926)

Richard Nikolaus Eijiro von Coudenhove-Kalergi[1] (16. studenog 1894. - 27. srpnja 1972.[2] ) bio je austrijski političar[3] i jedan od prvih promotora europskog ujedinjenja u 20. stoljeću.

Rane godine i obitelj[uredi VE | uredi]

Po ocu, potječe iz austrijske grofovske obitelji von Coudenhove-Kalergi: "von Coudenhove" u tom obiteljskom imenu dolazi od Flamanskog plemstva, a "Kalergi" od grčkog (bizantskog) plemstva sa Krete. Njegova majka Mitsu Aoyama je bila Japanka, iz buržujske obitelji. Rođen je u Tokyu, gdje je njegov otac bio ambasador Austro - Ugarske imperije. Veći dio mladosti je proveo na obiteljskom veleposjedu u Češkoj (Poběžovice), kao drugi od sedmero djece svojih roditelja.

Oženio se 1915. godine, još kao student: mladenka Ida Roland nije bila iz plemenitaške obitelji, bila je razvedena i po zanimanju glumica. Richardova obitelj je taj brak isprva vrlo teško prihvatila. Nakon smrti Ide Roland (1881. - 1951.) bio se 1952. oženio godine groficom Alexandrom von Tiele iz Švicarske; nakon što je i ova bila umrla 1968. godine, oženio se 1969. godine austrijskom Židovkom Melanie Benatzky Hoffmann.

Nakon raspada Austro - Ugarske, uzeo je Čehoslovačko državljanstvo; 1939. godine je postao i Francuskim državljaninom[4]. Njegov glavni jezik je ostao njemački.

Pokretanje Paneuropskog pokreta[uredi VE | uredi]

Nakon što je 1917. godine doktorirao u Beču sa tezom Die Objectivität als Grundprinzip der Moral ("Objektivnost kao temeljno načelo morala"), 1923. godine (kao 29-godišnjak, dakle) objavljuje prvu svoju knjigu "Pan - Europa" - zapravo manifest nove organizacije imenom "Paneuropska unija, koju je on pokrenuo godinu dana ranije, 1922. godine.

Od 1924. do 1938. godine Richard von Coudenhove-Kalergi uređuje časopis Paneuropa; u razdoblju 1925. - 1928. god. objavljuje svoje kapitalno djelo Kampf um Paneuropa (Borba za Paneuropu).

Prema Coudenhove-Kalergiju, Pan-Europa bi uzela neke dobre elemente od Austro - Ugarske, u jednoj formi koja bi morala biti fleksibilnija i kompetitivnija; stanovnici "Pan-Europe" bi uz svoj jezik govorili još i engleski. Smatrao je da "socijalizam" i "individualizam" treba ugraditi u forme uzajamne kooperacije i međusobnog obogaćivanja - nadvladavajući porive za borbom između ta dva principa.

Na prvom kongresu Paneuropske unije održanom uz sudjelovanje čak dvije tisuće delegata u Beču 1926. godine, izabran je Richard von Coudenhove-Kalergi za predsjednika Središnjeg vijeća te prve organizacije koja se u 20. stoljeću zauzimala za međunarodno povezivanje europskih država i naroda na demokratskim osnovama; takvu ulogu je nastavio obnašati sve do svoje smrti.

Tijekom 1920.-ih i 1930.-ih godina uspio je za paneuropsku ideju pridobiti razne vrlo prominentne političare; međutim je Adolf Hitler vrlo kritizirao tu ideju - te je odmah nakon Njemačkog priključenja Austrije 1938. godine izbjegao Richard von Coudenhove-Kalergi preko Čehoslovačke u Francusku, čije državljanstvo prima 1939. godine; potom odlazi u Sjedinjene Američke Države, te II. svjetski rat provodi u New Yorku. Ondje sreće Otta von Habbsurga, kasnije dugogodišnjeg najbližeg suradnika u vođenju Paneuropske unije.

Uspjeh paneuropske ideje[uredi VE | uredi]

U povijesnom govoru Winston Churchilla održanom u Zürichu 1946. godine, u kojem sa Churchill založio za "Sjedinjene Europske Države", izrijekom se i uz najveće pohvale spominje Richarda von Coudenhove-Kalergija i rad Paneuropske unije.[5]

1947. godine uspijeva R. von Coudenhove-Kalergi organizirati Europsku parlamentarnu uniju - nominalno privatnu organizaciju sastavljenu od članova parlamenata različitih zemalja, koja je promicala ideju zajedničkog europskog tržišta, te bliske međunarodne suradnje demokratskih europskih zemalja - i koja je bila svojevrsna preteča Vijeća Europe osnovanog 1950. godine.

Sukladno demokratskim idejama za kakve se zalagao Paneuropski pokret, ubrzo je Vijeće Europe donijelo (Europsku) Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, postavivši temelj jednog europskog zajedništva u demokraciji sazdanoj na načelima poštivanja ljudskih prava i sloboda - u opreci sa totalitarnim ideologijama fašizma i komunizma koje su u to vrijeme predstavljale realne alternative za budućnost Europe.

1955. godine je počeo promovirati Beethovenovu Odu radosti za europsku himnu[6]; taj je prijedlog 1971. godine prihvatilo Vijeće Europe.

Čitav svoj spisateljski i politički rad posvetio je zalaganju za promicanje suradnje između europskih naroda i uvažavanje ljudskih prava. Zapamćen je kao borac protiv antisemitizma, kao antifašist i antikomunist.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Pan-Europa. (1923)
  • Europa erwacht! (1923)
  • Praktischer Idealismus. (1925)
  • Kampf um Paneuropa. (1925–1928)
  • Totaler Mensch - Totaler Staat. (1937)
  • Die Europäische Nation. (1953)
  • Ein Leben für Europa. (1966)
  • Weltmacht Europa. (1971)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Richard Coudenhove-Kalergi
  2. History / Pan-Europa – The parent idea of a united Europe
  3. The people who helped to create the EU
  4. [1]; "SCount Richard N. Coudenhove-Kalergi - biographical notes", službene stranice Vijeća Europe, pristupljeno 03.09.2013.
  5. Gehler; "Speech of Sir Winston Churchill, Zurich, 19th September 1946", službene stranice Vijeća Europe, pristupljeno 03.09.2013.
  6. [2]; Faksimil prijedloga Vijeću Europe 1955. godine, službene stranice Vijeća Europe, pristupljeno 03.09.2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Richard von Coudenhove-Kalergi


Flag of Austria.svg Nedovršeni članak Richard von Coudenhove-Kalergi koji govori o austrijskom političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.