Rožat
| Rožat | |
|---|---|
 Naselje Rožat | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/grad | Dubrovnik |
| Najbliži veći grad | Dubrovnik |
| Površina[1] | 0,9 km2 |
| Visina | 1 - 25 mnm |
| Koordinate | 42°40′19″N 18°07′30″E / 42.672°N 18.125°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 395 |
| – gustoća | 439 st./km2 |
| Poštanski broj | 20236 Mokošica |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
  Rožat Rožat na zemljovidu Hrvatske | |
Rožat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dio je dubrovačkog gradskog kotara Komolac.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Rožat se nalazi tik uz Jadransku turističku cestu između naselja Komolac i Prijevor. Smješten je na sjevernoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke, oko 5 kilometara sjeverozapadno od grada Dubrovnika.
Rožat se dijeli na dva dijela:
Gornji Rožat je smješten iznad Jadranske turističke ceste i sastoji se od starijih kuća te ima malo stanovnika.
Donji Rožat je smješten uz Jadransku turističku cestu i obalu zaljeva Rijeke dubrovačke, a sastoji se uglavnom od novijih, nedavno obnovljenih i novoizgrađenih obiteljskih kuća.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U Rožatu postoji jedna katolička crkva i Franjevački samostan Pohoda Blažene Djevice Marije (Pohođenja Marijina). Samostan je sagrađen 1393. godine, a sagradila ga je Bosanska vikarija. Nakon pada Bosne pod osmansku vlast, Dubrovačka Republika se oslobađa izravnih veza s Bosanskom vikarijom i 1468. godine, kad su u Dalmaciji osnovane dvije nove vikarije, samostane na svom području stavlja pod svoju upravu, pa tako i ovaj u Rožatu. Redovnici su vršili pastoralnu službu do 1472. godine po povlasticama pape Grgura IX. i pape Ivana XXI. U potresu koji je zadesio dubrovački kraj 6. travnja 1667. godine potpuno su uništeni: crkva i zapadni dio klaustra. Crkva je obnavljana dvije godine, od 1702. do 1704. uz veliku pomoć Dubrovačke Republike, a klaustar je nanovo uređen 1986. godine.
U mjestu na samoj obali postoji ljetnikovac Rastić koji je pripadao toj vlastelinskoj obitelji za vrijeme Dubrovačke Republike. Bio je odmaralište poznatog dubrovačkog vlastelina, povjesničara i kneza Džona Restića.
Tijekom Domovinskog rata Rožat su JNA i četnici popljačkali, a mnoge kuće popalili, no poslije rata mjesto je gotovo u potpunosti obnovljeno.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Mještani Rožata većinom se bave turizmom, a u manjoj mjeri ribarstvom i poljodjelstvom.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Rožat nastanjuju uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovijesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine mjesto ima 340 stanovnika.
| broj stanovnika | 165 | 133 | 126 | 156 | 158 | 131 | 141 | 143 | 122 | 107 | 110 | 132 | 301 | 340 | 395 | ||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
