Grgur IX.

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Grgur IX.
Gregorius IX

Pravo ime Ugolino di Conti
Početak pontifikata 19. ožujka 1227.
Kraj pontifikata 22. kolovoza 1241.
Prethodnik Honorije III.
(1216. - 1227.)
Nasljednik Celestin IV.
(1241.)
Rođen oko 1143.
Anagni, Italija
Umro 22. kolovoza 1241.
Rim
Ostali pape imena Grgur
Portal:Kršćanstvo

Grgur IX. je bio papa od 19. ožujka 1227. do 22. kolovoza 1241..

Još kao kardinal podupirao je nove prosjačke redove - franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete. Pontifikat mu je obilježio sukob s carem Fridrikom II., kojega je dvaput ekskomunicirao.

Promicao je misije, izdao zbirku dekretala 1234. godine i organizirao je inkviziciju.

Kako je bio izrazito vješt i obrazovan u pravu, pripremio je dekret Nova Compilatio decretalium (1234.), u kojemu je skupio i sistematizirao mnoštvo proglasa papa koja su se skupila još od ranog srednjeg vijeka, a nije bilo uređeno još od Gratiana iz 1140. godine. Time je osigurao temelje za papinsko pravo. Svojom bulom Parens scientiarum iz 1231. godine riješio je razmirice između sveučilišnih znanstvenika iz Pariza i lokalnih vlasti. Njegovo rješenje bilo je u duhu Inocenta III.: izdao je pravilnik kojega smatramo magna cartom visokih škola. Grgur IX. je transformirao kapelu Djevice Marije u crkvu Svete Marije u Rimu.

Grgur IX. je poticao Sjevrnjačke križarske pohode i Teutonski viteški red u njihovom pokušaju da poraze pravoslavnu Rusiju (posebno republike Pskov i Novgorod).[1] Godine 1232., Grgur IX. je tražio od "Livonijanske braće mača" da pošalju vojsku u obranu Finske, čija su se polu-poganska plamena borila protiv Republike Novgorod u Finsko-Novgorodskim ratovima. [2]

[uredi] Bilješke

  1. Christiansen, Eric. Križarski pohod na sjeveru. New York: Penguin Books, 1997. ISBN 0-14-026653-4
  2. Pismo pape Grgura IX. na latinskom

[uredi] Vanjske poveznice

Commons logo
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala vezanih uz:



Nedovršeni članak Grgur IX. koji govori o papi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Osobni alati
Napravi zbirku