Rudi Čajavec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Rudolf Rudi Čajavec (Zgošća pokraj Kaknja, 1. travnja 1911. - Klašnice pokraj Banje Luke, 4. srpnja 1942.), jedan od prvih pilota zrakoplovstva NOV-a, Narodni heroj.

Rudolf Rudi Čajavec je rođen 1. travnja 1911. u Zgošći pokraj Kaknja. Otac Pavo i majka Anka, osim Rudija, imali su i sina Dragutina te kćerke Paulu i Olgu.

Nakon završene gimnazije, postaje student Pravnog fakulteta u Beogradu. Tu nastavlja suradnju sa studentskim pokretom, te zbog aktivnog sudjelovanja u studentskim demonstracijama, bio je zatvoren i mučen u zatvoru "Glavnjača". Po završenom studiju, radi u Ministarstvu poljoprivrede u Beogradu. No, zbog neslaganja sa vlastima, poslije izbora u svibnju 1935., premješten je iz Beograda.

Iste godine odlazi u vojsku koju služi u Novom Sadu. Tu se 1936. usavršava do stupnja zrakoplovnog potporučnik-pilota. Službovao je u raznim ustanovama, a 1939. odlazi u Francusku u želji da doktorira pravne znanosti na sveučilištu u Sorboni.

Slijedom okolnosti, te kapitulacije Francuske, vraća se u domovinu gdje dobiva namještenje u Splitu. Poslije kapitulacije Jugoslavije, travnja 1941., nalazi se u Banjoj Luci kao šef "Ureda za kolonizaciju", kada je i mobiliziran u zrakoplovstvo NDH. Otamo uspostavlja vezu sa narodno-oslobodilačkim pokretom, pronalazi način i dostavlja municiju, sanitetski materijal i važna obavještenja na slobodni teritorij.

U banjolučkoj zračnoj luci povezao se s Franjom Kluzom (pilotom) i Milutinom Jazbecom (zrakoplovnim mehaničarem), s kojima priprema prelijetanje na slobodni teritorij. To im i uspijeva 23. svibnja 1942., kada zrakoplovom "Potez 25" Franjo Kluz slijeće u zračnu luku "Urije" kod Prijedora, među partizane. Istog dana, sletio je i Rudi s mehaničarem Jazbecom u zrakoplovu "Breguet 19".

To je bio začetak stvaranja partizanskog zrakoplovstva, te jedinstven slučaj u svijetu, da je pokret otpora u okupiranoj zemlji posjedovao vlastito zrakoplovstvo.

Tijekom prvog borbenog leta 4. srpnja 1942. Rudi Čajavec baca letke iznad Banje Luke i napada zračnu luku „Zalužani“. U posljednjem napadu Rudi Čajavec je ranjen i ne uspijeva se prebaciti na slobodni teritorij, pa prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Četnici ga opkoljavaju. Da im živ ne padne u ruke, izvršava samoubojstvo.


Odlikovan je Spomenicom 1941., Ordenom narodnog heroja (dana, 20. prosinca 1951.) i Ordenom zasluga za narod prvog reda.

Njemu u čast, u SFRJ, pojedina poduzeća nosila su njegovo ime. Tako je 1950. godine, osnovana tvornica vojne elektroničke opreme i uređaja u Banjoj Luci, nosila ime "Rudi Čajavec". Ista, kasnije proizvodi i elektronske potrošačke uređaje, kao što su pojačala za gitare, televizori i PA sustavi.

Za vremena SFRJ izdata je poštanska marka s likom Rudija Čajaveca i Franje Kluza.

Herojski čin preleta Čajavca i Kluza na slobodni teritorij, uveliko je bio i nadahnuće za radnju partizanskog ratnog filma "Partizanska eskadrila" iz 1979.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Narodni heroji Jugoslavije, Mladost, Beograd, 1975.
  • Ljubo Mihić: Kozara. Novi Sad, 1987.
  • internet izvori