Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Zastava partizana

Partizanska pomorska zastava, 1942. do DFJ

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), naziv koji se koristio od studenoga 1942. do ožujka 1945. za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat pod vodstvom KPJ.

• slovenski: Narodnoosvobodilna vojska in partizanski odredi Jugoslavije
• makedonski: Narodno osloboditelna vojska i partizanski odredi na Jugoslavija

Od odluke o pokretanju ustanka u lipnju 1941., do siječnja 1942. bio je korišten naziv Narodnooslobodilački partizanski odredi Jugoslavije (NOPOJ). Od siječnja do studenoga 1942. koristi se naziv Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP i DVJ). Nakon toga uvodi se ovaj naziv, do ožujka 1945.

Kratki prikaz razvoja

Ovaj članak dio je niza o povijesti Hrvatske Rana povijest Hrvatska prije Hrvata Podrijetlo Hrvata Bijela Hrvatska Dolazak Hrvata Pokrštenje Hrvata Srednji vijek Srednjovjekovna hrvatska država Panonska Hrvatska Primorska Hrvatska Crvena Hrvatska Paganija • Zahumlje • Travunja Istarska marka Hrvatsko Kraljevstvo Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo Srednjovjekovna bosanska država Dubrovačka Republika Poljička Republika Habsburška Monarhija Stogodišnji hrvatsko-turski rat Hrvatska pod Habsburzima Osmanska vlast Vojna krajina Kraljevina Slavonija Mletačka vlast Kraljevina Dalmacija Francuska vlast Ilirske pokrajine Trojedna Kraljevina Prvi svjetski rat Hrvatska u Prvom svjetskom ratu Država Slovenaca, Hrvata i Srba Versajska Jugoslavija Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji Banovina Hrvatska Drugi svjetski rat Nezavisna Država Hrvatska Narodnooslobodilački pokret Socijalističko razdoblje Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Neovisna Hrvatska Domovinski rat Povijest neovisne Hrvatske

Josip Broz Tito (zadnji desno), zapovjednik Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, sa vojnicima u svibnju 1944.

Pripremajući oružani ustanak, KPJ je 27. lipnja 1941. formirala Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) (Glavni štab=Glavni stožer), na čijem je čelu Josip Broz Tito. Odredi koji se osnivaju na terenu često (pa tako i u Hrvatskoj) u to doba usvajaju ime "gerilski" a ne "partizanski". Tijekom jeseni 1941., svuda je nametnuto ime "partizanski".

26. rujna 1941. Glavni štab NOPOJ preimenovan je u Vrhovni štab. Osnivaju se glavni štabovi za pojedine dijelove zemlje, pa tako i Glavni štab za Hrvatsku.

Prelazak sa gerilske taktike na složenije oblike borbe obilježen je osnivanjem Prve proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade, 21. prosinca 1941., kao jedinica sposobna da djeluje svuda gdje se ukaže potreba, a ne vezana uz svoj teren kao gerilski odredi. Brigade su od početka pod snažnom kontrolom KPJ, sa političkim komesarima u svim jedinicama.

Da bi se u Narodnooslobodilački pokret privukli oni koje odbija naziv "partizan" i postojanje političkih komesara, predviđeno je osnivanje tzv. "dobrovoljačkih odreda" koji su labavije vezani uz Narodnooslobodilački pokret na čelu sa KPJ. U siječnju 1942. Vrhovni štab mijenja ime u Vrhovni štab NOP i DVJ (Narodnooslobodilačke partizanske i dobrovoljačke vojske Jugoslavije). Dobrovoljački odredi postojali su uglavnom na području istočne Bosne. Do kraja 1942. uglavnom su bili rasformirani ili integrirani u Narodnooslobodilačku vojsku i partizanske odrede.

Uz partizanske i dobrovoljačke odrede, osnivani su samostalni bataljoni te brigade, kao mobilne jedinice; brigade postaju osnovni nosilac borbe. Da bi se naglasila njihova mobilnost, a također i idejna čvrstina, bataljoni i brigade dobivaju epitete "udarna" i "proleterska". Do sredine 1942. bilo je formirano sedam brigada, a do kraja 1942. još 29. brigade su imale između 500 i 3000 boraca. One postaju sposobne ne samo za gerilsko, nego i za frontalno djelovanje kada postoje odgovarajući uvjeti.

U studenome 1942. od većine brigada formira se osam divizija, od čega je njih šest udruženo u dva korpusa. Divizije su imale između 2000 i 5000 boraca. Uvodi se izraz Narodnooslobodilačka vojska, i Vrhovni štab postaje Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ). To je sada dobro organizirana vojska sa čvrstim jedinstvenim zapovjedništvom i pod punom političkom kontrolom KPJ.

U procesu stvaranja jedinstvene vojske, u svibnju 1943. u NOVJ su uvedeni činovi (dotada su postojale samo oznake funkcija). U listopadu 1943. formiran je Štab mornarice NOVJ, a u drugoj polovici 1944. Komanda i Štab vazduhoplovstva NOVJ

Nakon Sporazuma Tito-Šubašić dolazi 7. ožujka 1945. do formiranja koalicijske vlade Demokratske federativne Jugoslavije na čelu sa Josipom Brozom Titom. Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije preimenovana je u Jugoslavenska armija i postaje legalna vojna sila jugoslavenske države. Večina divizija udružena je u četiri armije. Vojska je centalizirana ukidanjem glavnih štabova republika odnosno pokrajina.

Pod punom komunističkom kontrolom, Jugoslavenska armija oslonac je za potpuno komunističko osvajanje vlasti. Godine 1951. mijenja ime u Jugoslavenska narodna armija.

Poznati partizani

• Josip Broz Tito
• Boško Buha
• Milovan Đilas
• Stjepan Filipović
• Edvard Kardelj
• Žikica Jovanović Španac
• Franjo Kluz
• Rade Končar
• Ivan Goran Kovačić
• Sava Kovačević
• Josip Kraš
• Vladimir Nazor
• Moša Pijade
• Aleksandar Ranković
• Ivan Ribar
• Ivo Lola Ribar

Partizanski zločini

• Barbarin rov
• Križni put (1945.)
• Jazovka
• Jugokomunistički zločin u Zrinu
• Logor Knićanin (Rudolfsgnad)
• Masakr u Bleiburgu
• Miroslav Bulešić
• Pokolj fratara u Hercegovini
• Pokolj na Kočevskom Rogu
• Pokolj na otoku Daksi
• Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi

Povezani članci

• Narodnooslobodilački pokret
• Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941–1945.
• Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
• Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
• Partizanske republike

Vanjske poveznice

• Karta "Četvrte neprijateljske ofenzive"
• Karta "Pete neprijateljske ofenzive" i završnih operacija NOVJ-a