Prijedor

Izvor: Wikipedija

Prijedor Приједор
Koordinate: 42°58′N 16°42′E / 42.967°N 16.7°E / 42.967; 16.7Koordinate: 42°58′N 16°42′E / 42.967°N 16.7°E / 42.967; 16.7
Država	BiH
Entitet	Republika Srpska
Vlast
- Gradonačelnik	Pavić Marko(DNS)
Površina
- Ukupna	834 km²
Stanovništvo (1991.)
- Grad	112.543
- Gustoća	135 stanovnika na km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	79000
Pozivni broj	+387 52
Službena stranica prijedor.ba
Karta
Položaj Prijedora u BiH

Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m.Prijedor je, iza Banja Luke, drugi po veličini grad u RS.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Stanovništvo 2.1 Popis iz 1991. 2.2 Popis iz 1981. 2.3 Popis iz 1971. 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. 5 Izvor 6 Uprava 7 Povijest 7.1 Prijedor u ratu u BiH 8 Gospodarstvo 9 Poznate osobe 10 Spomenici i znamenitosti 11 Obrazovanje 12 Kultura 13 Sport 14 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Autohtoni stanovnici grada Prijedora i njegovi osnivači su bili Bošnjaci, dok su pravoslavni Vlasi, kasnije Srbi bili locirani na mjestu današnje Kozare - poznat je pravoslavni manastir Mostanica na Kozari iz 1500. godine, oko 20 km sjeverno od Prijedora. Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i preko 29 000 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo točno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci iz Šapca^{[nedostaje izvor]} i s kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Bošnjaka izjašnjavalo Jugoslavenima, pa je zbog toga ta većina i upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 94.096 stanovnika, od čega je 48% gradsko, a 52% seosko stanovništvo.

Usporedbom popisa od 1971. do 1991. može se primijetiti da je broj Srba u općini ostao relativno isti, broj Bošnjaka rastao da bi 1991. godine postali relativna većina, a broj Hrvata konstantno opadao.

Jedan od razloga opadanja broja Hrvata je i taj što je nekadašnja općina Ljubija, koja je imala većinsko hrvatsko stanovništvo, 60-tih godina podijeljena između općina Prijedor i Sanski Most, pa je većina u Ljubiji, samim tim postala manjina u novim općinama, a ljubijski kraj izgubio mogućnosti za dalji ekonomski razvoj. Slična situacija je bila i u srpskim selima na Kozari, dok su se bošnjačka sela ,npr. Kozarac, Kozaruša, Trnopolje, razvijala i uz visoki natalitet bošnjačkog stanovništva naglo ekonomski ojačala.

[uredi] Popis iz 1991.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju.

Nacionalni sastav:

• Muslimani - Bošnjaci - 49.351 (43,85%)
• Srbi - 47.581 (42,27%)
• Hrvati - 6.316 (5,61%)
• Jugoslaveni - 6.459 (5,73%)
• ostali - 2.836 (2,54%)

[uredi] Popis iz 1981.

Nacionalni sastav:

ukupno: 108.868

• Srbi - 45.279 (41,59%)
• Muslimani - 42.129 (38,69%)
• Hrvati - 7.297 (6,70%)
• Jugoslaveni - 10.556 (9,69%)
• ostali - 3.607 (3,33%)

[uredi] Popis iz 1971.

Nacionalni sastav:

ukupno: 97.921

• Srbi - 46.487 (47,47%)
• Muslimani - 39.190 (40,02%)
• Hrvati - 8.845 (9,03%)
• Jugoslaveni - 1.458 (1,48%)
• ostali - 1.941 (2,00%)

[uredi] Naseljena mjesta

Ališići, Babići, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Ćela, Dera, Donja Dragotinja, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaćani, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hambarine, Hrnići, Jaruge, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palančište, Marićka, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Pejići, Petrov Gaj, Prijedor, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Rizvanovići, Saničani, Šurkovac, Tisova, Tomašica, Trnopolje, Veliko Palančište, Zecovi i Žune.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.

Apsolutna etnička većina:

██ Muslimani

██ Srbi

██ Hrvati

Relativna etnička većina:

██ Muslimani

██ Srbi

Nacionalni sastav stanovništva općine Prijedor, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto	ukupno	Bošnjaci	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
Ališići	263	237	16	0	6	4
Babići	1,358	875	470	0	0	13
Bistrica	1,346	2	1,329	0	11	4
Bišćani	1,440	1,421	7	0	7	5
Božići	194	0	193	0	1	0
Brđani	1,731	1,536	181	2	7	5
Brezičani	1,648	361	1,159	6	99	23
Briševo	405	1	7	370	16	11
Busnovi	1,054	0	1,024	2	21	7
Cikote	284	0	278	0	4	2
Crna Dolina	254	0	249	3	1	1
Čarakovo	2,412	2,324	45	20	9	14
Čejreci	739	714	7	1	16	1
Čirkin Polje	1,996	29	1,623	99	172	73
Ćela	2,147	1,634	415	40	48	10
Dera	1,593	1,398	120	45	19	11
Donja Dragotinja	539	0	521	3	7	8
Donja Ravska	250	0	96	146	7	1
Donji Garevci	538	59	461	2	14	2
Donji Orlovci	881	2	787	15	35	42
Donji Volar	344	2	287	50	4	1
Gaćani	391	0	372	2	8	9
Gomjenica	2,949	703	1,995	45	134	72
Gornja Dragotinja	520	2	515	0	3	0
Gornja Jutrogošta	337	0	332	0	1	4
Gornja Puharska	615	487	63	37	12	16
Gornja Ravska	308	0	0	287	19	2
Gornji Garevci	130	5	117	1	6	1
Gornji Jelovac	547	2	538	1	2	4
Gornji Orlovci	456	3	408	3	29	13
Gornji Volar	373	0	2	355	12	4
Gradina	730	0	724	2	1	3
Hambarine	2,876	2,768	52	7	26	23
Hrnići	669	600	3	10	0	56
Jaruge	326	113	163	19	18	13
Jelićka	690	0	686	1	1	2
Jugovci	540	252	265	4	15	4
Kalajevo	172	0	2	167	3	0
Kamičani	3,115	3,014	24	9	4	64
Kevljani	1,947	1,893	36	2	3	13
Kozarac	4,045	3,740	96	35	117	57
Kozaruša	3,376	2,853	264	20	63	176
Krivaja	1,014	0	994	3	2	15
Lamovita	1,849	1	1,830	0	1	17
Ljeskare	611	22	293	252	27	17
Ljubija	3,945	2,123	465	675	595	87
Malo Palančište	148	0	144	0	4	0
Marićka	1,632	0	1,598	5	1	28
Marini	243	0	241	1	0	1
Miljakovci	628	57	534	13	5	19
Miska Glava	764	1	636	87	36	4
Niševići	994	0	977	3	10	4
Ništavci	307	61	241	0	4	1
Omarska	3,436	23	3,273	19	79	42
Orlovača	1,105	184	744	39	70	68
Pejići	424	18	388	2	7	9
Petrov Gaj	1,051	9	1,020	2	16	4
Prijedor	34,635	13,388	13,927	1,757	4,282	1,281
Rakelići	913	0	858	3	35	17
Rakovčani	1,429	1,406	0	15	5	3
Raljaš	536	96	22	327	74	17
Rasavci	1,051	4	926	89	29	3
Rizvanovići	1,571	1,551	3	1	10	6
Saničani	625	3	587	9	24	2
Šurkovac	489	0	8	457	13	11
Tisova	246	0	28	194	24	0
Tomašica	908	0	688	160	36	24
Trnopolje	3,703	2,667	576	43	48	369
Veliko Palančište	503	0	482	2	15	4
Zecovi	887	701	152	21	10	3
Žune	368	6	14	326	16	6
ukupno	112,543	49,351	47,581	6,316	6,459	2,836

[uredi] Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

[uredi] Uprava

Načelnik opštine Prijedor: Marko Pavić

Zamjenik načelnika: Ljiljana Babić

Predsjednica Skupštine opštine Prijedor: prim.dr.Azra Pašalić

[uredi] Povijest

Prvi put u povijesnim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme Bečkog rata, od 1683. do 1699.godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prapovijesti, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Berek, koji i danas opkoljuje prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci.

Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.

Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.

[uredi] Prijedor u ratu u BiH

Prijedor je nakon Srebrenice najveće mjesto masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela, od kojih je oko 500 indetificirano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim koncentracijskim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 3300 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora

[uredi] Gospodarstvo

U Prijedoru se proizvodi celuloza, dok u naselju Ljubija postoje nalazišta željeza.

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

[uredi] Vanjske poveznice

• Službena stranica općine Prijedor
• GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora