Prijedor

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Prijedor
Приједор
Grb Prijedora
Grb
Koordinate: 42°58′N 16°42′E / 42.967°N 16.7°E / 42.967; 16.7Koordinate: 42°58′N 16°42′E / 42.967°N 16.7°E / 42.967; 16.7
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg BiH
Entitet Republika Srpska
Vlast
 - Gradonačelnik Marko Pavić (DNS)
Površina
 - Ukupna 834 km²
Visina 135 m
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 112.543
 - Gustoća 135 stanovnika na km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 79000
Pozivni broj +387 52
Službena stranica prijedor.ba
Zemljovid
Položaj Prijedora u BiH

Položaj Prijedora u BiH

Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135 m. Prijedor je, iza Banja Luke, drugi po veličini grad u RS.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Prijedor

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju.

Stanovništvo općine Prijedor
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 49.351 (43,85%) 42.129 (38,69%) 39.190 (40,02%)
Srbi 47.581 (42,27%) 45.279 (41,59%) 46.487 (47,47%)
Hrvati 6.316 (5,61%) 7.297 (6,70%) 8.845 (9,03%)
Jugoslaveni 6.459 (5,73%) 10.556 (9,69%) 1.458 (1,48%)
ostali i nepoznato 2.836 (2,51%) 3.607 (3,31%) 1.941 (1,98%)
ukupno 112.543 108.868 97.921

Prijedor (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Prijedor
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 13.927 (40,21%) 10.478 (35,58%) 9.454 (42,54%)
Muslimani 13.388 (38,65%) 10.173 (34,54%) 9.433 (42,44%)
Hrvati 1.757 (5,07%) 1.689 (5,73%) 1.727 (7,77%)
Jugoslaveni 4.282 (12,36%) 6.465 (21,95%) 1.063 (4,78%)
ostali i nepoznato 1.281 (3,69%) 644 (2,18%) 546 (2,45%)
ukupno 34.635 29.449 22.223

Demografske karakteristike[uredi VE | uredi]

Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i preko 29 000 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo točno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci iz Šapca[nedostaje izvor] i iz kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Muslimana izjašnjavalo Jugoslavenima, pa je zbog toga ta većina upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 94.096 stanovnika, od čega je 48 % gradsko, a 52 % seosko stanovništvo.

Usporedbom popisa od 1971. do 1991. može se primijetiti da je broj Srba u općini ostao relativno isti, broj Bošnjaka rastao da bi 1991. godine postali relativna većina, a broj Hrvata neprestano opadao.

Jedan od razloga opadanja broja Hrvata je i taj što je nekadašnja općina Ljubija, koja je imala većinsko hrvatsko stanovništvo, 60-tih godina podijeljena između općina Prijedor i Sanski Most, pa je većina u Ljubiji, samim tim postala manjina u novim općinama, a ljubijski kraj izgubio mogućnosti za dalji ekonomski razvoj.

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Ališići, Babići, Baltine Bare, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Ćela, Dera, Donja Dragotinja, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaćani, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hambarine, Hrnići, Jaruge, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palančište, Marićka, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Pejići, Petrov Gaj, Prijedor, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Raškovac, Rizvanovići, Saničani, Šurkovac, Tisova, Tomašica, Trnopolje, Tukovi, Veliko Palančište, Zecovi i Žune.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik grada Prijedora: Marko Pavić

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi put u povijesnim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, spominje u pismima grofa Adama Batthányja za vrijeme Velikog bečkog rata, od 1683. do 1699. godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prapovijesti, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Bereka, koji i danas opkoljuje prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683. - 1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci.

Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon oslobođenja Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683. - 1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.

Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.

Prijedor u ratu u BiH[uredi VE | uredi]

Prijedor je nakon Srebrenice najveće mjesto masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela, od kojih je oko 500 indetificirano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim koncentracijskim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestale osobe procjenjuje se da je oko 3300 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Jedan od važnijih gospodarskih čimbenika u općini je rudnik željezne rude "Ljubija" u istoimenoj prijedorskoj općini. Postrojenja druge po veličini tvornice papira u Europi "Celpak Prijedor", poslije KNP Laykam, su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini rastavljena i odzvezena.
Osim ove, na području općine se nalazi više privatnih tvrtki čiji je gospodarski značaj u zadnjih desetak godina znatno porastao. Jedan od najvećih poslodavaca je privatna tvrtka "Janjoš" te privatizirane tvrtke "Javor" i "Impro".

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Na području općine se nalazi Nacionalni park Kozara čiji je povijesni značaj naglašen spomenicima žrtvama Drugog svjetskog rata na vrhovima Mrakovica (804 m) i Patrija. Pravoslavni manastir Moštanica, iz 12. stoljeća, je jedan od značajnijih vjerskih središta regije.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Najznačajnije kulturne ustanove na području općine danas su muzej nacionalnog parka Kozara, knjižnica "Ćiril i Metodije", te kulturno-umjetnička društva "Mladen Stojanović" i "Osman Džafić". Osim toga u samom središtu grada se nalazi i kazalište.

Šport[uredi VE | uredi]

Prvi zapisi o športskim aktivnostima na području općine bilježe iz 1907. godine kada je osnovano društvo tjelesnog obrazovanja "Srpski Sokol". Najstariji prijedorski klubovi su teniski klub "Prijedor" iz 1914. godine i nogometni klub Prijedor osnovan 1919.

FK Rudar, osnovan 1968. godine, se danas nalazi u Premijer ligi BiH.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]