Slobodni pad

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalnu akceleraciju prevaljuje sve veći put, jer je brzina pada sve veća.Važno je napomenuti da akceleracija tijela ne ovisi o masi tijela. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s2. Pri tome se za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.

U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa s) je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava s h, akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s a) je u ovom slučaju gravitacija te se označava s g, vrijeme s t, a brzina s v.

Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu

v=a*t

postaje jednadžba slobodnog pada

v=g*t

Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:

{t^2}=\frac{2h}{g}   =>   t=\sqrt\frac{2h}{g}   =>   h=\frac{g t^2}{2}=\frac{v t}{2}

Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:

{v^2}={2h*g}   =>   v=\sqrt{2h*g}   =>   h=\frac{v^2}{2g}

Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je manja na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine dijelove većih gradova.

Tu su prikazane precizne vrijednosti akceleracije sile teže (gravitacijske sile) na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.

GRAD g / (m/s2)
Reykjavik 9, 822 80
Helsinki 9, 819 15
Berlin 9, 812 82
Pariz 9, 809 41
München 9, 807 44
Zagreb/katedrala 9, 806 7621
Zagreb/tvornica OKI 9, 806 8099
Zagreb/Sveta Nedjelja 9, 806 7327
Rim 9, 803 63
Kinšasa 9, 779 18
Johannesburg 9, 785 50

Vrlo točne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se rabe, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.