Stari pisci hrvatski

Izvor: Wikipedija

Stari pisci hrvatski nakladnička je serija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pokrenuta 1869. godine.

Akademija je zbog skrbi o hrvatskome jeziku i njegovim književnim spomenicima na sjednici od 17. listopada 1867. godine zaključila kako će „o svom trošku izdavati bogato blago hrvatskoga jezika i književnosti, koje se sačuvalo u djelih starih hrvatskih pisaca od 16. do 18. vieka”, izabravši u odbor akademike koji će se tim poslom baviti: Đuro Daničić, Vatroslav Jagić, Janko Jurković, Fran Kurelac, Adolfo Veber Tkalčević.[1]

Edicija predstavlja utemeljenje hrvatske tekstologije. Tekstovi dopreporodnih pisaca objavljeni su u ediciji prvi puta u kritičkim izdanjima, popraćenima detaljnim opisima varijanata u rukopisima te biografijama autora. Tim je izdanjima postavljena osnova za opis i vrednovanje starije hrvatske književnosti.[2]

Objavljeni naslovi[uredi | uredi kôd]

Do 2021. godine u nakladničkoj je seriji Stari pisci hrvatski objavljeno 45 naslova.

Broj Autor(i) Naslov Priređivač(i) Godina
1 Marko Marulić Pjesme Marka Marulića Ivan Kukuljević Sakcinski i Vatroslav Jagić 1869.
2 Šiško Menčetić
Gjore Držić
Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića Vatroslav Jagić 1870.
3 Mavro Vetranić Pjesme Mavra Vetranića Čavčića Dio I.: Pjesni razlike Vatroslav Jagić, Ivan August Kaznačić 1871.
4 Mavro Vetranić Pjesme Mavra Vetranića Čavčića Dio II.: Pjesni razlike. Pelegrin. Drame Vatroslav Jagić, Ivan August Kaznačić i Đuro Daničić 1872.
5 Nikola Dimitrović
Nikola Nalješković
Pjesme Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića Vatroslav Jagić i Đuro Daničić 1873.
6 Petar Hektorović
Hanibal Lucić
Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića Sebastijan Žepić 1874.
7 Marin Držić Djela Marina Držića Franjo Petračić 1875.
8 Nikola Nalješković
Andrija Čubranović 1
Mikša Pelegrinović
Sabo Bobaljević Mišetić
Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka neznana pjesnika Sebastijan Žepić 1876.
9 Ivan Gundulić Djela Iva Frana Gundulića Armin Pavić 1877.
10 Fran Lukarević Burina Djela Frana Lukarevića Burine Sebastijan Žepić 1878.
11 Miho Bunić Babulinov
Maroje Mažibradić
Horacije Mažibradić
Marin Burešić
Pjesme Miha Bunića Babulinova, Maroja i Oracia Mažibradića, Marina Burešića Sebastijan Žepić 1880.
12 Junije Palmotić Djela Gjona Gjora Palmotića Dio I.: Drame Armin Pavić 1882.
13 Junije Palmotić Djela Gjona Gjora Palmotića Dio II.: Drame Armin Pavić 1883.
14 Junije Palmotić Djela Gjona Gjora Palmotića Dio III.: Kristijada. Pjesme Armin Pavić 1884.
15 Antun Gleđević Djela Antuna Gleđevića: sa snimkom Gleđevićeva pisma Pero Budmani 1886.
16 Petar Zoranić
Antun Sasin
Savko Gučetić Bendevišević
Djela Petra Zoranića, Antuna Sasina, Savka Gučetića Bendeviševića Pero Budmani 1888.
17 Juraj Baraković Djela Jurja Barakovića Pero Budmani i Matija Valjavec Kračmanov 1889.
18 Dinko Ranjina Pjesni razlike Dinka Rańine, vlastelina dubrovačkoga, u kojih on kaže sve, što se sgodi mu stvoriti kroz ļubav stojeći u gradu latinskom od Z̧angle Matija Valjavec Kračmanov 1891.
19 Junije Palmotić Djela Gjona Gjora Palmotića. Dio IV.: Dodatak Ivan Broz 1892.
20 Crkvena prikazańa starohrvatska XVI i XVII vijeka Matija Valjavec Kračmanov 1893.
21 Dominko Zlatarić Djela Dominika Zlatarića Pero Budmani 1899.
22 Jerolim Kavanjin Poviest vanđelska bogatoga a nesrećna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara (Bogatstvo i uboštvo). „Velopiesna“ Jerolima Kavańina (Cavagnini) vlastelina spliskoga i trogirskoga Josip Aranza 1913.
23 Matija Antun Relković Djela Matije Antuna Relkovića Tomo Matić 1916.
24 Ignjat Đurđević Djela Ińacija Ǵorǵi (Igńata Đorđića). Kńiga prva: Pjesni razlike i uzdasi Mandalijene pokornice Milan Rešetar 1918.
25 Ignjat Đurđević Djela Ińacija Ǵorǵi (Igńata Đorđića). Kńiga druga: Dio I.: Saltijer slovinski. Dio II.: Saltijer slovinski i proza Milan Rešetar 1926.
26 Antun Kanižlić
Antun Ivanošić
Matija Petar Katančić
Pjesme Antuna Kanižlića, Antuna Ivanošića i Matije Petra Katančića Tomo Matić 1940.
27 Andrija Kačić Miošić Djela Andrije Kačića Miošića. Kńiga prva: Razgovor ugodni Tomo Matić 1942.
28 Andrija Kačić Miošić Djela Andrije Kačića Miošića. Kńiga druga: Korabļica Tomo Matić 1945.
29 Tituš Brezovački Djela Tituša Brezovačkoga Milan Ratković 1951.
30 Filip Grabovac Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga Tomo Matić 1951.
31 Marko Marulić Davidias Josip Badalić 1954.
32 Petar Zrinski Adrijanskog mora sirena Tomo Matić 1957.
33 Džore Držić Pjesni ljuvene Josip Hamm 1965.
34 Vid Došen Djela Vida Došena Tomo Matić i Antun Djamić 1969.
35 Ivan Bunić Vučić Djela Dživa Bunića Vučića Milan Ratković 1971.
36 Dubrovačke preradbe Molièreovih komedija. Knjiga I Mirko Deanović 1972.
37 Dubrovačke preradbe Molièreovih komedija. Knjiga II Mirko Deanović 1973.
38 Hrvatska proza Marulićeva vremena. Knjiga I: Dijalozi Grgura Velikoga u prijevodu iz godine 1513. Josip Hamm 1978.
39 Petar Hektorović Djela Josip Vončina 1986.
40 Hrvatska proza Marulićeva vremena. Knjiga II: Acta pilati i Cvitje Josip Hamm 1987.
41 Petar Zoranić Planine Franjo Švelec i Josip Vončina 1988.
42 Fran Krsto Frankopan Djela Josip Vončina 1995.
43 Najstariji hrvatski latinički spomenici. Do sredine 15. stoljeća Dragica Malić 2004.
44 Juraj Habdelić Pervi otca našega Adama greh Josip Bratulić 2018.
45 Juraj Habdelić Zercalo Marijansko Josip Bratulić 2020.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. 1 "U književnoj historiografiji sve do 1950-ih autorom Jeđupke smatrao se nepostojeći pjesnik A. Čubranović, pod čijim je imenom zbirka i bila tiskana (1599. i 1618; pod Pelegrinovićevim imenom tek, fragmentarno, u Zborniku stihova XV. i XVI. stoljeća, 1968). Tu je mistifikaciju izazvao Dubrovčanin T. Budislavić, koji ju je dao tiskati pod imenom izmišljena pjesnika Čubranovića i posvetio ju samomu sebi."[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Pjesme Marka Marulića, skupio Ivan Kukuljević Sakcinski, U Zagrebu : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1869., Predgovor, pristupljeno 18. srpnja 2021.
  2. Batinić, Ana. 2012. Visković, Velimir; Kravar, Zoran (ur.). Stari pisci hrvatski. Hrvatska književna enciklopedija. 4. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. str. 140–141. ISBN 978-953-268-022-5
  3. Pelegrinović, Mikša, enciklopedija.hr, pristupljeno 18. srpnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]