Filip Grabovac
| Filip Grabovac | |
|---|---|
 Spomenik Filipu Grabovcu u Splitu, dvorište samostana Gospe od Zdravlja. |
|
| Puno ime | Filip Grabovac |
| Rođenje | oko 1697., Podosoje kraj Vrlike |
| Smrt | 13. veljače 1749., Mletci |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Period pisanja | 1729. - 1749. |
| Teme | domoljublje |
|
Važnija djela
|
|
Filip Grabovac (Podosoje kraj Vrlike, oko 1697. - Mletci, 13. veljače 1749.[1]) bio je hrvatski pisac i pjesnik, profesor, franjevac. Prvi je hrvatski franjevac koji je pisao poučnu prozu nereligioznog sadržaja. Njegov književni prvijenac, talijanskoga naslova, Esortazione amorosa iz 1729. godine bio je prvi letak na hrvatskome jeziku.[2] Imao je snažan utjecaj na Andriju Kačića Miošića i njegovo prosvjetiteljsko djelovanje.[3]
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Filip Grabovac rodio se u Podosoju kraj Vrlike, oko 1697. godine. Osnovno školovanje dobio je kod župnika u Vrlici, nastavio je u samostanu na Visovcu. U svibnju 1718. godine u Zaostrogu stupio je u Franjevački red. Tri godine filozofije i četiri teologije završio je u Italiji te položio ispite za lektora i propovjednika a 1726. godine zaređen je za svećenika.[4] Bio je propovjednik, profesor, pjesnik, prozaist, dobročinitelj, duhovno se skrbio za hrvatske vojnike u mletačkoj vojsci u talijanskim gradovima od Parme do Brescie. I danas se štuju Gospine slike, koje je iz Italije poslao u splitsko svetište Gospe od Zdravlja te u Imotski i Vrliku.
Kao izraziti domoljub u svojim tekstovima je, osobito u pjesmama Slava Dalmacije i Od naravi i ćudi arvacke, pisao o teškom položaju Hrvata u Mletačkoj Republici.
Zbog svoga djela Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga iz 1747. godine, u kojemu se izrazito oštro obrušio na nepravednost i štetnost mletačke uprave u Dalmaciji, bio je u Mletcima zatočen u zloglasnoj tamnici Sotto i piombi a njegova knjiga i sva rukopisna ostavština nakon toga je zaplijenjena.[5] Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga Grabovac je priredio ugledajući se na Cvit razlika mirisa duhovnoga Tome Babića iz 1726. godine.[6] To Grabovčevo djelo "je kronološko-povijesno i religijski odgojno djelo, hrvatski usmjereno, zabavno i poučno, pisano u prozi i stihovima" (L. Auburger, 2009.).[7] Tiskano je u Veneciji u 700 primjeraka, od kojih je po 200 primjeraka Grabovac poslao u Split i Zadar te nešto zadržao za sebe kako bi ih razdijelio prijateljima.[8] Inkvizicija je dekretom od 14. prosinca 1747. godine naredila generalnom providuru u Zadru neka "brižno pokupi sve Gabovčeve knjige (...), da ih dade spaliti na javnom mjestu i u zgodan čas, a neka ujedno razglasi po narodu zašto se to radi i da dade razumjeti da je autor u državnom zatvoru za kaznu svoga zločina" (Dokument 54, Eterović, 51).[2] Spašeno je samo pet primjeraka knjige.[2] Tijek istrage od državnih inkvizitora nikada nije u cijelosti okončan a Grabovac je ubrzo, zbog bolesti, prebačen (konfiniran) u franjevački samostan na otočiću Santo Spirito gdje je i umro 13. veljače 1749. godine.[5]
Od naravi i ćudi arvacke (iz Cvita razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga)[9]:
|
|
|
Djela [uredi]
- Esortazione amorosa, Mletci, 1729.
- Czuijt razgouora, Naroda, i Jezika Jllirickoga, alliti Aruackoga, bj Sabrano, i sastauno ù dua dila, In Venezia, Per Simon Occhi, 1747.
- Pisma Od izgubljenoga Sina immenom File!, Novi i stari svetodanik illiti kalendar illiricski za proshto godischte 1822. U Osiku (1822.).
- Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga, Stari pisci hrvatski, 30., Zagreb, 1951. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 19., Zagreb 1973., Split, 1986.
- Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti arvackoga, Školska knjiga, Zagreb, 2007. (pretisak mletačkog izdanja iz 1747. godine)
Spomen [uredi]
- Lik fra Filipa Grabovca umjetnički su obradili kipari Ante Župić i Stipe Sikirica, slikar Bruno Bulić a Vanja Radauš izradio je medalju.[4]
- Spomenik fra Filipu Grabovcu u dvorištu samostana Gospe od Zdravlja u Splitu postavljen je 1990. godine i rad kipara Stipe Sikirice.[10]
- Brončani kip fra Filipa Grabovca nalazi se ispred Crkve Gospe Ružarice u Vrlici.[11] ↓2
- 1997. godine Hrvatska pošta izdala je, u seriji poštanskih maraka "Obljetnice hrvatske književnosti", poštansku marku povodom 300. obljetnice Grabovčeva rođenja i 250. obljetnice prvoga izdanja njegovoga Cvita.[12]
Bilješke [uredi]
↑1 Prže se=svade se, ji=ih, bo=jer, vrže=stavi, nadodila=nadmašila, grubavi=u zloći, mržnji, cvaju=cvjetahu.[9]
↑2 Za vrijeme Domovinskoga rata srušen je od pobunjenih Srba[13] a obnovljen je 1997. godine[14].
Izvori [uredi]
- ↑ HRT: Na današnji dan: Filip Grabovac, preuzeto 28. veljače 2013.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Stipe Botica, 250 godina od nasilne i rane smrti Filipa Grabovca. Pobuna protiv Mletačke Republike., Slobodna Dalmacija, 7. prosinca 1999., preuzeto 1. ožujka 2013.
- ↑ Proleksis enciklopedija: Grabovac, Filip, preuzeto 28. veljače 2013.
- ↑ 4,0 4,1 Hrvatski biografski leksikon: GRABOVAC, Filip (Gabrić, Grabouacz, Grabovaz, Grabovčević; Filippo), preuzeto 28. veljače 2013.
- ↑ 5,0 5,1 Lovorka Čoralić, Protudržavni stihovi fra Filipa Grabovca, Slobodna Dalmacija, 8. prosinca 2002., preuzeto 1. ožujka 2013.
- ↑ Slavko Ježić, Hrvatska književnost: od početka do danas: 1100-1941., 2. izd., GZH, Zagreb, 1993., ISBN 86-399-0332-8, str. 163.-164.
- ↑ Leopold Auburger, Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda-HFDR, Rijeka, 2009., ISBN 978-953-7029-14-2, str. 72., preuzeto 5. ožujka 2013.
- ↑ Josip Horvat, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, prvi svezak, Globus, Zagreb, 1980., str. 450.
- ↑ 9,0 9,1 Mila si nam ti jedina...: hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas, (prir. Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Vinko Brešić i Božidar Petrač), Alfa, Zagreb, 1998., ISBN 953-168-122-8, str. 87.-88.
- ↑ Gospa od Zdravlja - povijest samostana i spomendan, preuzeto 28. veljače 2013.
- ↑ vrlika.hr: RKT župa Gospe Ružarice Petra Mišura bb - Vrlika, preuzeto 28. veljače 2013.
- ↑ Hrvatska pošta: Obljetnice hrvatske književnosti – 250. obljetnica izdanja "Cvita" Filipa Grabovca, preuzeto 1. ožujka 2013.
- ↑ vrlika.hr: Povijest, preuzeto 28. veljače 2013.
- ↑ vrlika.hr: Intervjui, prosinac 2007.: Ante Turudić, predsjednik gradskog vijeća, preuzeto 28. veljače 2013.
|
||||||||||||||||||||||||||
Nedovršeni članak Filip Grabovac koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
