Petar Zoranić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kip Petra Zoranića ispred crkve sv. Krševana u Zadru
Logotip Wikizvor
Wikizvor ima izvorna djela autora: Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. - između 1543. i 1569), hrvatski renesansni pisac.

O životu [uredi]

Petar Zoranić, veliki Ninjanin i « Hrvatin » rodio se 1508. god. Bio je potomak stare plemićke obitelji Tetačić iz Nina koja se pred kraj 15. stoljeća zbog malarije u Ninu i pred Turcima sklonila u Zadar. U to vrijeme njegova majka Elizabeta (iz plemićkog roda Medulla, iz kojeg potječe i poznati slikar Andrija Medulić) očekivala je dijete. Najraniji podatak o njegovu životu potječe tek iz 1531., kad se spominje kao plaćeni ninski notar, pravnik i sudski ispisivač, što znači da je morao završiti studij pravnih znanosti, vjerojatno u Padovi. Već 1543. imamo i posljednji podatak iz Zoranićeva života. Umro je poslije te godine, ali svakako prije 1569., kad su tiskane Planine, jer da je bio živ, vjerojatno bi svoju posvetu iz 1536. Matiji Matijeviću, ninskom kanoniku, koji je u vrijeme kad se djelo tiskalo bio već mrtav, bio izmijenio.

Književni rad [uredi]

Zoranić je ostao poznat kao pisac prvog hrvatskog romana Planine koji je nastao 1536. godine, dakle godinu dana prije propasti Klisa, u vrijeme kad su Turci duboko zašli u naše krajeve poslije Bitke na Mohačkom polju i prve opsade Beča. Pastoralni roman Planine izašao je u Veneciji, 1569., i to je jedino njegovo sačuvano djelo (pored barem dva izgubljena za koje se zna: "Ljubveni lov" i "Vilenica"). Djelo nepoznatog autora, pastirska ekloga iz 16. stoljeća kupljena 70-ih godina 20. stoljeća u Londonu pripisuje se njegovim djelima.[1][2] Njegov roman svjedoči o temeljitoj humanističkoj i teološkoj naobrazbi, a nju je Zoranić mogao steći ponajprije upravo u zadarskom općem učilištu otaca dominikanaca, ponovno otvorenom krajem 1495., nakon što je dvadesetak godina prekinulo s radom zbog ratnih opasnosti (pad Bosne i prodor Turaka sve do zidina Zadra). Zoranić je pripadao krugu književnika koji su doprinijeli tomu da Zadar, uz Hvar, Korčulu, Split i Dubrovnik, postane jednim od zračećih središta hrvatske renesansne umjetnosti riječi (kao i Brne Karnarutić ili Juraj Baraković).

Izvori [uredi]