Tajga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i suptropske četinarske šume
Umjerene širokolisne i mješovite šume
Mediteranske šume i makije
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Umjereni travnjaci, savane i šikare
Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih područja
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Priobalje
Šume mangrova
Šuma kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona
Rasprostranjenost tajge

Tajge su tip zimzelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Europi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").

Naziv tajga potiče iz narodnog govora i odnosio se prvobitno na četinarske šume zapadnog Sibira. Danas je kao naučni termin primjenjen na sve četinarske šume sjevernih dijelova sjeverne hemisfere. Moguće je razlikovati nekoloiko tipova (podzona):

  • listopadne ariševe tajge (graniče sa tundrama)
  • svijetle tajge (dominiraju borovi)
  • tamne tajge (dominiraju vrste iz reda smreke, bijelog bora i jele)
  • mješovite tajge u kojima se nalaze lišćarsko-listopadne vrste otpornije na niske temperature.

Tajge se u sjevernim subarktičkim oblastima Europe, Azije i Sjeverne Amerike pružaju zonalno širokim pojasom od zapada ka istoku, preko ogromnih oblasti između Tihog i Atlanskog oceana, pa se zato može govoriti o zoni tajge, za koju su tamne četinarske šume, prije svega smreke, najkarakterističnije. To su tamne četinarske šume u kojima potpuno nedostaju floristički elementi krupnolisnih listopadnih šuma. Njihovi graditelji su različite vrste jele i smreke.

Ove tamne četinarske šume su relativno siromašne u faunističkom pogledu. Karakterisčne vrste su gorska kuna, los, američki i azijski samur, ptice kao što su djetlić, krstokljun, gaćasti ćuk, itd. Stalni stanovnici tajge su mrki medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, vjeverica, puh, hermelin, polarni zec, srna, dabar. Zimska klima tajgi je vrlo surova pa živi svijet opstaje zahvaljujući osobinama koje ih karakteriziraju npr. gusto krzno, bogato perje, potkožno masno tkivo, te sposobnost nalaženja i pripremanja dobrog skrovišta i jazbina, fiziološke osobine za doba zimskog sna i dr.


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Tajga koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.