Tikal

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nacionalni park Tikal

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Nacionalni park Tikal
Flag of Guatemala.svg Gvatemala


Tikal na karti Gvatemala
Tikal
Tikal
Lokacija Tikala u Gvatemali
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: i, iii, iv, ix, x
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Tikal (mayan: Tik’al za "kod izvora vode" ili Mutul za "punđa", što je bio atribut vladara i glif grada: Tikal (glyph).png[1]) je bio veliki pretkolumbovski grad Maya; danas arheološki lokalitet u sjevernom gvatemalskom departmanu El Petén.

Tikal, koji je postojao već u 4. stoljeću pr. Kr., je bio prijestolnica najsnažnijeg kraljevstva Maya iz vremena klasičnog razdoblja, od oko 200. do 900. godine. Tada je ovaj grad dominirao politički, gospodarski i vojno, gotovo cijelim područjem kulture Mayana, održavajući veze s drugim srednjoamaričkim središtima poput velikog Teotihuacana u Meksičkoj dolini. Njegova monumentalna arhitektonska zdanja i grobnice vladara su prekriveni brojnim reljefima i hijeroglifima čiji su testovi i prizori doveli do toga da je Tikal najshvaćeniji veliki grad Maya. Zbog toga je Nacionalni park Tikal, osnovan prije svega za zaštitu arheološkog lokaliteta ali i njegovog prirodnog okoliša, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama još 1979. godine[2] jer su "njegove fantastične ruševine obrednog središta s hramovima, palačama i javnim trgovima, te nastambe, razbacani u slikovitom krajoliku raskošne vegetacije".

Položaj Tikala u središtu područja Maya

Povijest[uredi VE | uredi]

Maketa drevnog Tikala
Tikal s juga sa sjevernom akropolom, Hramom I. i središnjom akropolom
Karta središnjeg područja Tikala
Središnji Hram I., visine 47 m

Tikal je smješten kao oaza civilizacije usred negostoljubljivih i kišom prenatopljenih džungli Gvatemale. Cedar i mahagonij isprepliću se zatvarajući vidik, a tropske kiše ispiru iz zemlje plodne slojeve. Usprkos tome, upravo na tom nevjerojatnom mjestu Maye su izgradili svoje prve gradove-hramove. Bogatstvo Tikla potječe iz njegove bliske veze s Teotihuacanskim carstvom i kulturom. Naime, mnogi smatraju da je Tikal neko vrijeme bio pod vlašću Teotihuacana koji je pokorio ovaj grad oko 378. god. Arhitekti Maya gradili su po njihovom uzoru kuće od nepečene opeke i masivne kamene piramide u čast bogova. Politički sukobi, trgovačko suparništvo i želja za prevlašću bili su izraziti između Tikla i Calakmula (također značajno središte Maya), a s vremenom u sukobe su se uključili i drugi gradovi. Posljedica tih sukoba bilo je mijenjanje nekih osnovnih političkih institucija. Pad Tikla uzeo je maha u kasno klasičnom razdoblju. Maye su počele napuštati grad zbog napada drugih naroda i gradova, iscrpljenosti zemlje, te oslabljene moći svećenstva. Kamenje se počelo polako osipati i džungla je ponovo osvojila hramove i palače.

Popis vladara Tikala[uredi VE | uredi]

Predklasični period[uredi VE | uredi]

  • Yax Ehb' Xook – oko 60., osnivač dinastije
  • Siyaj Chan K'awil Chak Ich'aak ("Olujno Nebo I") – ca. 2. stoljeće
  • Yax Ch’aktel Xok – oko 200.

Klasični period[uredi VE | uredi]

  • Balam Ajaw ("Ukrašeni Jaguar") – 292.
  • K'inich Ehb – oko 300.
  • Ix Une' B'alam ("Kraljica Jaguar") – 317.
  • "Leyden Plate vladar" – 320.
  • K'inich Muwaan Jol – umro 359.
  • Chak Toh Ich’ak I. ("Jaguarova Šapa I.") – 360.-378.
  • Nun Yax Ayin – 370-411. g.
  • Siyah Chan K'awil II. ("Olujno Nebo II.") – 411.-456.
  • K'an-Ak ("Kan vepar") – 458.-486.
  • Ma'Kin-na Chan – kasno 5. stoljeće.
  • Chak Tok Ich'aak (Bahlum šapa Lubanja) – 486.-508.
  • Ix Kalo'mte' Ix Yo K'in ("Dama Tikala") – 511.-527.
  • Kaloomte' B'alam ("19. Gospodar") – 511.-527.
  • "Ptičja kanđa" ("Životinjska Lubanja I.") – oko 527.–537.
  • Wak Chan K'awil ("Dvostruka Ptica") – 537.-562.
  • "Gušter Glava II." – nepoznato
  • K'inich Waaw – 593.-628.
  • K'inich Wayaan – rano/srednje 7. stoljeće
  • K'inich Muwaan Jol II. – rano/srednje 7. stoljeće
  • Jasaw Chan K'awiil I. (poznat i kao "Vladar A" ili "Ah Cacao") – 682.-734.
  • Yik’in Chan Kawil ("Vladar B") – 734.-766.
  • "Vladar Hrama VI." – 766.-768.
  • Yax Nuun Ayiin II. ("Chitam") – 768.-790.
  • Chitam II. ("Mračno Sunce") – Pokopan oko 810.
  • "Dragulj K'awil" – 849.
  • Jasaw Chan K'awiil II. – 869.-889.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Panorama Tikala s vrha piramide IV.
Magnify-clip.png
Panorama Tikala s vrha piramide IV.
Sjeverna akropola

Najstarije važno nalazište Maya, Tikal, ujedno je i jedno od najspektakularnijih. Poput prapovijesnih nebodera izdižu se iz tla džungle dvije piramide strmih strana koje stoje jedna nasuprot drugoj na dva kraja širokog trga. Na njihovim vrhovima nalaze se hramovi na čijim su vrhovima krunaste nadgradnje koje su nekoć bile ukrašene tajnovitim vjerskim simbolima oblikovanim u obojenoj štukaturi ili od isklesanog kamena. Okružena su s oko 350 manjih hramova i palača.

Dva hrama, što se suočavaju, datiraju iz 8. st. Hramovi Divovskih Jaguara nalaze se na vrhu 44 metara visoke stepenaste piramide. Kopajući ispod velike akropole u blizini arheolozi su razotkrili tisuću godina starije građevine. Ispod najviših hramova naišli su na starije građevine naslagane u slojevima, a svaka novija opkoljava staru poput ljuske. Čini se da su Maye svakih nekoliko desetljeća zamjenjivali stara svetišta. Iskopavanja su otkrila i pogrebnu kriptu sa sarkofagom koji je osim posmrtnih ostataka nekog vladara ukrašenih posmrtnom maskom od nefrita sadržavao i najbogatije mayanske grobne darove od kamena nefrita.

Za vrijeme kasno klasičnog razdoblja (600.-800.) Tikal je bio jedan od najvećih središta Maya. Ustanovljeno je da je oko 4. st. tamo živjelo od 5-9.000 ljudi, što potvrđuju brojne ustanove (preko 4.000 u krugu od 16 km). U tom je razdoblju “izniklo” pet hramova od kojih je najviši četvrti (70 m). Građeno je još mnoštvo palača, obrednih platformi, rezidencija i struktura za tople kupke (vrste sauna), te pet kamenih cesta. U središtu grada nalazio se kompleks palača kraljevske obitelji i ostalih plemića. Centralna regija je dugo bila podložna Tiklu.

Tikalske piramide građene su u obliku velikih stepenica ili terasa, a vrh im je bio krnj da bi se na njemu sagradio hram. Smatra se da je služio za promatranje zvijezda jer su Maye na tom području pokazali neobičnu spretnost izvodeći nadasve točne proračune iako nisu imali baš nikakvih sprava. Središta poput Tikla (Nakbe, Tintal) arhitektonski su izgrađeni kao kompleksi opservatorija, kompleksi za religiozna i astronomska slavlja i obrede, što upućuje na vrlo usku povezanost religije i znanosti.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Simon Martin i Nikolai Grube Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya, 2000., London i New York: Thames & Hudson, str. 30. ISBN 0-500-05103-8.
  2. Službena stranica NP Tikal (šp.) Preuzeto 25. prosinca 2011.
  • William R. Coe, Tikal: Guía de las Antiguas Ruinas Mayas. Guatemala, Piedra Santa, 1967.-1988. ISBN 84-8377-246-9. (šp.)

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Tikal

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 17°13′20″N 89°37′25″W / 17.22222°N 89.62361°W / 17.22222; -89.62361