Vladimir Šeks
| Vladimir Šeks | |
| |
| Predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora | |
|---|---|
| trajanje službe 22. prosinca 2003. – 11. siječnja 2008. | |
| Predsjednik | Stjepan Mesić |
| Prethodnik | Zlatko Tomčić |
| Nasljednik | Luka Bebić |
| Potpredsjednik 6. saziva Hrvatskog sabora | |
| trajanje službe 11. siječnja 2008. – 22. prosinca 2011 | |
| Rođenje | 1. siječnja 1943., Osijek,  Hrvatska (tada  NDH)
|
| Politička stranka | HDZ |
| Zanimanje | pravnik |
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora. Jedan je od tvoraca prvog hrvatskog Ustava.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Vladimir Šeks rođen je u Osijeku. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1966. godine.
Odvjetnička služba[uredi | uredi kôd]
Pripravnički staž obavljao je u Općinskom javnom tužiteljstvu u Vinkovcima od 1967. do 1969. godine, nakon čega je godinu dana radio kao zamjenik Općinskog javnog tužitelja u Vinkovcima. Jednu je godinu radio kao sudac Općinskog suda u Osijeku (1970. – 1971.), a zatim kao zamjenik Okružnog javnog tužitelja u Osijeku kada je kao politički nepoćudan otpušten iz službe. Od 1972. do 1981. godine radio je kao odvjetnik. 1981. godine uhićen je zbog "protudržavne djelatnosti", osuđen na 13 mjeseci zatvora, te je izgubio pravo na odvjetništvo. 1985. izdržao kaznu u trajanju od 7 mjeseci.
Od 1987. godine djeluje u međunarodnim nevladinim organizacijama za ljudska prava (osnivač i kopredsjednik jugoslavenskoga helsinškog komiteta, međunarodni član Amnesty Internationala, promatrač IGFM-a (Internationale Gesellschaft für Menschenrechte) (Frankfurt) za jugoistok Europe).
Političko djelovanje[uredi | uredi kôd]
Godine 1989. i 1990. godine izabran je za potpredsjednika HDZ-a. 1990. godine izabran je za zastupnika u Sabor RH (prvi put), potpredsjednika Sabora i predsjednika Odbora za ustavna pitanja te predsjednika Zakonopravne komisije Sabora. Ostao je zapamćen po tome što je 8. listopada 1991. godine javno za govornicom Sabora pročitao Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
1992. godine izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor (drugi put), potpredsjednika Sabora, a potom je od 15. travnja do 12. kolovoza 1992. godine obnašao dužnost javnog tužitelja Hrvatske (Javni tužilac Hrvatske). Od 14. kolovoza 1992. godine do jeseni 1994. godine bio je potpredsjednik Vlade RH za unutarnju politiku. Od 1995. do 1999. član je Predsjedništva HDZ-a, od 1998. godine potpredsjednik HDZ-a i član Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti i Vijeća za strateške odluke Predsjednika RH.
Od listopada 1995. izabran (treći put) je za zastupnika u Hrvatski sabor, od 1995. do 1999. godine obnašao dužnost potpredsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav uz dužnost predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.
2000. godine (siječanj) izabran za zastupnika u Hrvatski sabor (četvrti mandat). Nakon parlamentranih izbora 2003. godine, na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 22. prosinca 2003. godine, izabran je za predsjednika Hrvatskoga sabora. Konstituiranjem šestog saziva 11. siječnja 2008., na dužnosti predsjednika Sabora zamijenio ga je Luka Bebić.
Godine 2011. ponovno je izabran za saborskog zastupnika.[1]
Djela[uredi | uredi kôd]
Šeks je objavio više pravnih i političkih rasprava te nekoliko publicističkih i memoarskih knjiga.
- Delikt mišljenja (1986.)[2]
- Intimni dnevnik (1988.)[3]
- Stara Gradiška (1988.)[4]
- Tmina zatvorskog sna (1993.)[5]
- Ogledi o slobodi savjesti (1994.)[6]
- Opasna vremena (1997.)[7]
- Politika i politikanstvo u Istri (1999.)[8]
- Temeljci hrvatske državnosti (2005.)[9][10][11]
- 1991. - moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat (1-2, 2015.)[12][13][14]
- Državni udar (1-2, 2017.)[15][16]
Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]
Šeks je odlikovan, između ostalog, i Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. Veleredom ga je 29. prosinca 2008. godine odlikovao predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ Vladimir Šeks, Večernji list, www.vecernji.hr, pristupljeno 7. prosinca 2017.
- ↑ Vladimir Šeks, Delikt mišljenja, vlastita naklada, Osijek, 1986.
- ↑ Vladimir Šeks, Intimni dnevnik i razmišljanja: nacrt promišljaja za uzničke uspomene, Univerzitetna konferenca ZSMS, Ljubljana, 1989., ISBN 8673470331
- ↑ Vladimir Šeks, Stara Gradiška, Zagreb, 1988.
- ↑ Vladimir Šeks, Tmina zatvorskog sna, KIZ "Tin Ujević", Split, 1993.
- ↑ Vladimir Šeks, Ogledi o slobodi savjesti, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994., ISBN 9531670234
- ↑ Vladimir Šeks, Opasna vremena: pisma, prosvjedi, zapisi, eseji 1980. - 1990., Narodne novine, Zagreb, 1997., ISBN 9536053268
- ↑ Vladimir Šeks, Politika i politikanstvo u Istri, Istarski glas, Labin, 1999., ISBN 9539674220
- ↑ Vladimir Šeks, Temeljci hrvatske državnosti, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953212229X
- ↑ Knjiga sadrži sabrane tekstove Vladimira Šeksa koji su bili objavljivani u tisku i drugim sredstvima priopćavanja u razdoblju od 1990. do 1995. godine. Razdijeljeni su u sedam tematskih cjelina: Ustav, Domovinski rat, suverenost, parlamentarna demokracija, ljudska prava, stranka i izbori, kriminal i pretvorba.; CROSBI, https://www.bib.irb.hr/907707, pristupljeno 7. prosinca 2017.
- ↑ Predstavljena knjiga Vladimira Šeksa "Temeljci hrvatske državnosti", www.index.hr, objavljeno 15. lipnja 2005., pristupljeno 7. prosinca 2017.
- ↑ Vladimir Šeks, 1991. - moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat, 2 sveska, Večernji list, Zagreb, 2015.; svezak 1: ISBN 9789532802672, svezak 2: ISBN 9789532802832
- ↑ Predstavljanje knjiga "1991. - moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat" 1 i 2 autora Vladimira Šeksa, www.gkka.hr, pristupljeno 7. prosinca 2017.
- ↑ Boris Rašeta, Šeksov triler: Tuđman je mislio da ga Šeks želi likvidirati, www.express.hr, objavljeno 6. srpnja 2015., pristupljeno 7. prosinca 2017.
- ↑ Vladimir Šeks, Državni udar: kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH, 24sata, Zagreb, 2017.; svezak 1: ISBN 9789532803365, svezak 2: ISBN 9789532803372
- ↑ Hrvoje Hitrec, Vladimir Šeks, Državni udar - kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH“, www.hkv.hr, objavljeno 27. rujna 2017., pristupljeno 7. prosinca 2017.
moljac.hr :: Vladimir Šeks, uz dozvolu autora teksta
- Šeks, Vladimir, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7. prosinca 2017.
- Životopis potpredsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2017. (Wayback Machine), www.sabor.hr, pristupljeno 7. prosinca 2017.
- Pavo Barišić, Predgovor priređivača Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2017. (Wayback Machine), u: Temeljci hrvatske državnosti, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953212229X
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Vladimir Šeks, Jugoslavija i međunarodni pravni dokumenti o pravima čovjeka, Revija za sociologiju 3-4/1989., Hrčak
- Tuđman je vjerovao Kadijeviću da neće biti rata, ulomak iz knjige 1991. - moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat
| ||||||||||
