Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

██ Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do nje­gove va­njske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraniče­nja epikontinentalnog pojasa uspostav­ljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraniče­nju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.

Površina Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, pod suverenim pravima Republike Hrvatske, iznosi 23.870 četvornih kilometara.

Širenje jurisdikcije Republike Hrvatske u Jadranskom moru[uredi VE | uredi]

Već u prvom Pomorskom zakoniku nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, donesenim 1994. godine, u Glavi IV. bile su sadržane odredbe o gospodarskom pojasu.[1] Institut gospodarskog pojasa uređen je u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.[2] Samim uvrštavanjem odredbi u Pomorski zakonik gospodarski pojas nije proglašen, jer se temeljem članka 1042. zahtjevalo da Hrvatski sabor donese odluku o njegovom proglašenju. Naime, prema Konvenciji o pravu mora, obalna država ima pravnu osnovnu za proglašenje gospodarskog pojasa, međutim, za razliku od epikontinentalnog pojasa, obalna država nema pravo na isključivi gospodarski pojas ipso facto, već ga ona mora proglasiti, ukoliko želi vršiti suverena prava obuhvaćena pravnim režimom pojasa. Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa isključivo je subjektivno pravo obalne države.

Hrvatski znanstvenici akademik HAZU Davorin Rudolf i Davor Vidasa, direktor Odjela za pomosrstvo i pravo mora norveškog Instituta Fridtjof Nansen, na znanstvenim su skupovima obrazlagali neosporivost prava Republike Hrvatske na primjenu ZERP-a.[3]

Zaštićeni ekološki-ribolovni pojas proglašen je Odlukom Hrvatskog sabora od 3. listopada 2003. godine.[4]

Opstrukcije iz EU usporavale su uvođenje ZERP-a. Lipnja 2004. u ime RH državni je tajnik Hido Biščević potpisao dokument Agrid minutes, za koji se tvrdilo da je zapečatio sudbinu RH u svezi sa ZERP-om. Vlada RH tumačila je da je o običnom zapisniku. Iz središnjice EU i iz Slovenije (Janez Janša) tvrdili su da je to jamstvo RH da ne će biti ZERP-a. Ondašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić niječno je odgovorio na pitanje, je li on kao sukreator vanjske politike RH znaš što je to potpisao državni tajnik.[5]

Sukladno saborskoj Odluci, pravni režim Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH započeo se primjenjivati 3. listopada 2004. i isprva se nije primjenjivao na brodove koji plove pod zastavom država članica EU.[6] Hrvatski sabor je 15. prosinca 2006. godine izmjenio svoju raniju odluku te je primjena pravnog režima ZERP-a za države članice Europske unije započela 1. siječnja 2008.[7]

Prihvaćajući Izvješće Vlade Republike Hrvatske i potvrđujući da je strategijski interes Republike Hrvatske pristupanje u članstvo Europskoj uniji, Hrvatski sabor je 13. ožujka 2008. donio odluku kojom se ZERP privremeno neće primjenjivati na države članice Europske unije od 15. ožujka 2008. do iznalaženja zajedničkog dogovora u EU duhu.[8]

Sadržaj ZERP-a[uredi VE | uredi]

Republika Hrvatska je proglasila sadržaje isk­ljučivoga gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživa­nja i iskorištava­nja, očuva­nja i gospodare­nja živim prirodnim bogatstvima voda izvan va­njske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživa­nja mora i zaštite i očuva­nja morskog okoliša. Ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, ovako zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvat­ske ostaje morski prostor u kojem sve države uživaju među­narodnim pravom zajamčene slobode plovidbe, preleta, polaga­nja podmorskih kabela i cjevovoda i druge međunarodnopravno dopuštene uporabe mora.

Primjena i reakcije na proglašenje[uredi VE | uredi]

ZERP je za brodove koji love pod zastavom država članica EU stupio na snagu 1. siječnja 2008., usprkos protivljenju Slovenije koje je tada istodobno preuzela zasjedanje EU-a i zaprijetila usporavanjem pristupnih pregovora sa Hrvatskom[9][10]. Slovenija je optužila hrvatskoj premijera Ivu Sanadera da je jednostrano promijenio trilateralni sporazum koji je 4. lipnja 2004. potpisao Hidajet Biščević, državni tajnik za politička pitanja, prema kojem Hrvatska neće primjenivati ZERP na članice EU[11][12].

Hrvatski ribari su pozdravili uspostavljanje ZERP-a

O ZERP-u je Dimitrij Rupel govorio 3. siječnja 2008. u uvodnom dijelu izlaganja koje je bilo posvećeno diplomatskim aktivnostima Ljubljane do kraja ove i sljedeće godine, te odgovarajući na više novinarskih pitanja:"Cijelu godinu smo se bavili ZERP-om i o tome dobili izjave europskih dužnosnika kako u vezi s tim ne bi bilo nesporazuma. Naravno da očekujemo da Hrvatska neće primijeniti ZERP na članice Europske unije. Ako bi do toga ipak došlo, to ne bi bila dobra odluka ni za Hrvatsku, ni za naše odnose. Hrvatska bi se našla u velikim teškoćama". Rupel je odgovarajući na novinarska pitanja vezana uz ZERP rekao da je on za Sloveniju neprihvatljiv zbog neriješenog pitanja granice: "Ono što Sloveniji smeta to su zemljovidi objavljeni u Zakonu o ZERP-u. Mi nemamo ništa protiv zaštite riba i okoliša u Jadranu, ono što nam smeta je da Hrvatska pokušava prejudicirati graničnu crtu"[13].


Havarije i nesreće u ZERP-u[uredi VE | uredi]

Gašenje broda UND Adriyatik

6. veljače 2008. godine dogodila se prva velika havarija na granici hrvatskog teritorijalnog mora i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, 13 nautičkih milja zapadno od Rovinja. Ro-Ro brod "UND Adriyatik", koji plovi pod turskom zastavom, zahvatio je požar. Brod je u cijelosti izgorio. Na brodu "UND Adriyatik", dužine 193 metra, koji je plovio iz Istanbula u Trst, nalazilo se 200 kamiona i 9 tona opasnog tereta, pa je postojala opasnost od velikog zagađenja okoliša.[14]

EU ili ZERP[uredi VE | uredi]

Nakon proglašenja ZERP-a, EU je više puta opomenula hrvatsku vladu da što prije riješi spor sa Slovenijom i Italijom. Nitko službeno ne želi potvrditi postojanje političke trgovine oko odustajanja Hrvatske od ZERP-a, no iz EU su stizali signali da bi Hrvatska mogla znatno ubrzati proces pregovora s ciljem njihova okončanja do 2009. godine ako se riješi pitanje ZERP-a[15]. Predsjednik Stjepan Mesić prvi je javno izjavio kako se nameće dvojba "EU ili ZERP", no premijer Sanader je opovrgnuo tu dvojbu, izjavivši kako smatra da je dvojba "EU ili ZERP" pogrešan pristup jer Hrvatska mora ispuniti sve svoje obveze ako želi ući u Uniju[16][17].

Ipak, 7. ožujka 2008. Oli Rehn, povjerenik Europske komisije, posjetio je Zagreb te oštro opomenuo vladu i najavio moguću blokadu pregovora s EU: "Želim naglasiti da je to (ZERP) sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima" [18], tako da su se počele javljati vijesti o odustajanju vlade od ZERP-a[19].

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas