Žena

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Žene)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Žena. Za druga značenja pogledajte Žena (razdvojba).
Disambig.svg »Žene« preusmjerava ovamo. Za istoimeni roman, pogledajte Žene (roman).
Jeanna Bauck, portret švedske umjetnice naslikan 1881.

Žena je odraslo žensko ljudsko biće. Prije odrasle dobi, žensko dijete naziva se djevojčicom ili djevojkom.

Žene obično imaju dva X kromosoma i sposobne su za trudnoću i rađanje od puberteta do menopauze. Ženska se anatomija razlikuje od muške po ženskom reproduktivnom sustavu koji uključuje jajnike, jajovode, maternicu, vaginu (rodnicu) i vulvu. Zdjelica i bokovi odrasle žene su širi, a grudi veće od odraslog muškarca. Žene imaju znatno manje dlaka na licu i ostatku tijelu, imaju više masnog tkiva i u prosjeku su niže i manje mišićave od muškaraca.

Tijekom ljudske povijesti tradicionalne rodne uloge često su definirale i ograničavale djelatnosti žena i mogućnosti koje su im dostupne. Također, mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za žene. Tijekom 20. stoljeća u mnogim društvima dolazi do ublažavanja tih ograničenja jer su se žene izborile za mogućnost visokog obrazovanja i sudjelovanja u svijetu rada, izvan tradicionalne uloge domaćice. Nasilje nad ženama, bilo u obiteljima ili u zajednicama, ima dugu povijest, a počinitelji su prvenstveno muškarci. Nekim ženama uskraćena su reproduktivna prava. Razni feministički pokreti imaju zajednički cilj postizanja rodne ravnopravnosti.

Trans žene su žene kojima je pri rođenju pripisan muški spol, a koji nije u skladu s njihovim rodnim identitetom, dok interseksualne žene mogu imati spolne karakteristike koje ne odgovaraju uvriježenim predodžbama o ženskoj biologiji.

Razvoj i etimologija[uredi | uredi kôd]

Odrastanje žene razdoblje je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djeteta u odraslu osobu, barem na tjelesni način. Žena to razdoblje započinje menstruacijom. Mnoge kulture na poseban način obilježavaju početak odrastanja, kao npr. u židovstvu bat mizvah.

Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. Feministice su se tijekom 1970-ih strogo usprotivile tome nazivu te upotreba izraza djevojka kod odrasle osobe može značiti uvredu. Zanimljiva je i situacija da latinski izraz femina, otkud je i sam feministički pokret dobio naziv, znači ona koja je sisana (od latinskoga korijena felo = sisati), stoga su se i oko samog naziva pokreta vodile polemike.

U pojedinim kulturama koje su konzervativne i/ili kod kojih je položaj žena nezavidan, čast i reputacija obitelji vrlo je dobra, ako su kćeri u obitelji djevice. Tako se izraz stara djevojka ili stara cura i dalje može čuti kada se govori o ženama koje se nikada nisu udavale. Riječ žena bi, pak, u takvim kulturama značio da je žena seksualno iskusna, što bi bila uvreda cijeloj obitelji.

U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. U ovom slučaju, izraz djevojka može se usporediti s izrazom dečko za muškarca. Ipak, i među liberalnim kulturama, riječ djevojka često se smatra uvredljivim, ako se koristi kod starijih žena.

Biologija[uredi | uredi kôd]

Ženski reproduktivni sustav.

Stanice žena obično sadrže dva X kromosoma, a stanice muškaraca X i Y kromosom. Tijekom ranog razvoja ploda morfologija embrija oba spola je slična do otprilike 6. ili 7. tjedna kada se spolne žlijezde (gonade) diferenciraju u testise kod muškaraca zbog djelovanja Y kromosoma. Spolna diferencijacija odvija se u žena na način koji je neovisan o spolnim hormonima. Budući da ljudi nasljeđuju mitohondrijsku DNK samo iz jajne stanice majke, moguće je geneaološki pratiti majčinsku lozu daleko u prošlost.

Pubertet kod žena pokreće promjene u tijelu koje omogućuju spolnu reprodukciju oplodnjom. Kao odgovor na kemijske signale iz hipofize, jajnici proizvode estrogen koji potiče sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj dojki i menarhu (početak menstruacije) koja se uglavnom javlja u dobi od 12. do 13. godine.

U biološkom smislu, ženski spolni organi uključeni su u reproduktivni sustav, dok su sekundarne spolne karakteristike uključene u dojenje djece i privlačenje partnera.

Jajnici, uz regulatornu funkciju proizvodnje hormona, proizvode i ženske spolne stanice (jajne stanice) koje, nakon što su oplođene muškim spolnim stanicama (spermom), stvaraju nove genetske jedinke. Maternica je organ s tkivom koji štiti fetus i s mišićima koji sudjeluju u izgonu ploda tijekom poroda. Vagina je elastični mišićni dio ženskog reproduktivnog trakta od vulve do grlića maternica i koristi se u kopulaciji i rađanju. Izraz vagina često se kolokvijalno i pogrešno koristi u hrvatskom jeziku za vulvu (vanjske ženske genitalije) koja se (osim od vaginalnog otvora) sastoji od stidnih usana, klitorisa i mokraćne cijevi. Mliječne žlijezde proizvode mlijeko, hranjivu sekreciju koja je jedna od najznačajnijih karakteristika sisavaca. U zrelih žena dojke su općenito izraženije nego u većine drugih sisavaca. Veličina dojki nije povezana s proizvodnjom mlijeka, pa se smatra da je prosječno izraženija veličina dojki kod žena, u odnosu na druge sisavce, barem djelomično rezultat spolne selekcije.

Obično između 49. i 52. godine života žena dosegne menopauzu (klimakterij), što je doba u životu žene kada menstruacije trajno prestanu i žena više ne može rađati djecu.

Iako se rodi manje žena nego muškaraca (omjer je oko 1: 1,05), novorođene djevojčice češće će doživjeti prvi rođendan nego dječaci. Žene u prosjeku imaju dulji životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim područjima, zbog rodne diskriminacije prema ženama, smanjen očekivani životni vijek žena na niži ili jednak životnom vijeku muškaraca. U ukupnoj ljudskoj populaciji u 2015., bilo je 101,8 muškaraca na svakih 100 žena. Razlike u očekivanom životnom vijeku djelomično su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali odražavaju i razlike u ponašanju muškaraca i žena. Jaz se donekle smanjuje u nekim razvijenim zemljama, vjerojatno zbog povećanja pojave pušenja među ženama i smanjenja stope kardiovaskularnih bolesti među muškarcima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) piše da je "važno napomenuti da dodatne godine života žene ne žive uvijek u dobrom zdravlju".[1]

Zdravlje[uredi | uredi kôd]

Pitanjem zdravlja žena bave se mnoge feministkinje, posebno kad je riječ o reproduktivnom zdravlju. Zdravlje žena pozicionirano je u širem korpusu znanja koje priznaje važnost roda kao društvene odrednice zdravlja, kako, između ostalih, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Postoje neke bolesti koje prvenstveno pogađaju žene, poput lupusa. Također, postoje neke bolesti povezane sa spolom koje češće ili isključivo pogađaju žena, npr. rak dojke, rak grlića maternice ili rak jajnika. Žene i muškarci mogu imati različite simptome bolesti, a također mogu različito reagirati na liječenje. Ovo područje medicinskih istraživanja proučava rodno utemeljena medicina. Proučavanje ženske reprodukcije i reproduktivnih organa naziva se ginekologija.

WHO definira smrtnost majki (maternalna smrtnost) kao "smrt žene tijekom trudnoće ili unutar 42 dana od prestanka trudnoće, bez obzira na trajanje i mjesto trudnoće, iz bilo kojeg uzroka povezanog s trudnoćom, ali ne računajući nesreće i slučajne uzroke." Uzimajući u obzir da svake godine više od 100.000 žena umre od komplikacija u trudnoći i tijekom poroda, a najmanje sedam milijuna ima ozbiljnih zdravstvenih problema, dok još 50 milijuna osjeća negativne posljedice po zdravlje nakon poroda, Svjetska zdravstvena organizacija apelirala je 2008. da se programima obuke primalja poboljšaju zdravstvene usluge za majku i novorođenče. Kako bi podržala unapređenje primaljskih kompetencija, Svjetska zdravstvena organizacija je uspostavila program obuke primalja, Akcija za sigurno majčinstvo.

Oko 99% smrti majki događa se u zemljama u razvoju. Više od polovice njih zabilježeno je u podsaharskoj Africi, a gotovo jedna trećina u južnoj Aziji. Glavni uzroci smrtnosti majki uključuju preeklampsiju i eklampsiju, nesiguran pobačaj, komplikacije u trudnoći uzrokovane malarijom i HIV/AIDS-om te teška krvarenja i infekcije nakon poroda. Većina europskih zemalja, Australija, Japan i Singapur vrlo su sigurne u pogledu porođaja. Maternalna smrtnost je u Hrvatskoj već godinama niska i svodi se na sporadične slučajeve. Primjerice, u 2003. zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinjama su u Hrvatskoj umrle tri žene (stopa 7,56/100.000 živorođenih).[2]

Reproduktivna prava i slobode[uredi | uredi kôd]

Reproduktivna prava i slobode su zakonska prava i slobode koje se odnose na reprodukciju i reproduktivno zdravlje. Međunarodna federacija ginekologije i opstreticije navodi da: (...) ljudska prava žena uključuju njihovo pravo na kontrolu i slobodno i odgovorno odlučivanje o pitanjima koja se odnose na njihovu seksualnost, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje, bez prisile, diskriminacije i nasilja. Ravnopravni odnosi između žena i muškaraca u pitanjima seksualnih odnosa i reprodukcije, uključujući potpuno poštivanje integriteta osobe, zahtijevaju međusobno poštivanje, pristanak i zajedničku odgovornost za seksualno ponašanje i njegove posljedice.[3]

Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da se, prema podacima od 2010. do 2014., godišnje u svijetu izvršilo 56 milijuna induciranih pobačaja (25% svih trudnoća). Od toga se oko 25 milijuna smatralo nesigurnim pobačajima. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da u razvijenim regijama oko 30 žena umire na svakih 100.000 nesigurnih pobačaja, a da se taj broj povećava na 220 smrtnih slučajeva na 100.000 nesigurnih pobačaja u regijama u razvoju i 520 smrtnih slučajeva na 100.000 nesigurnih pobačaja u podsaharskoj Africi. Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje ove smrti:

  • restriktivnim zakonima
  • lošoj dostupnosti usluga
  • visokoj cijeni
  • stigmi
  • prigovoru savjesti pružatelja zdravstvenih usluga
  • nepotrebnim zahtjevima, kao što su obvezna razdoblja čekanja, obvezno savjetovanje, davanje pogrešnih informacija, pristanak treće strane i medicinski nepotrebni testovi koji odgađaju skrb.

Status žena u kulturama[uredi | uredi kôd]

Tkalja iz Bangladeša
Simbol Venere, ideala ženske ljepote.

U brojnim prapovijesnim kulturama uloga žena bila je u obradi zemlje i pripitomljavanju životinja, dok bi muškarci lovili divljač. Antropolozi smatraju da su upravo žene pionirke agrikulture u čitavom svijetu upravo zbog poznavanja i rada s biljkama.

U suvremenom svijetu, a pritom se misli do vremena s početka 20. stoljeća, uloga žene uvelike se promijenila. Njihova primarna zadaća bila je odgajanje djece, a muškarac je bio jedini koji bi uzdržavao obitelj. Nedopuštanje rada ženama bio je primjer dobrostojeće obitelji, dok je obitelj u kojoj je žena morala raditi bila na lošijem glasu jer se znalo da najčešće nije imućna.

To je dovelo do pokreta feministica koje su tražile potpunu jednakost s muškarcima. Najveća prepreka tom pokretu bile su predrasude koje su stvarane stoljećima i tisućljećima i koje su stvarale nejednakost. Feministice su zahtijevale da se odbaci ideal žene kao kućanice. No, iako je u nekim zemljama ovaj pokret polučio značajan uspjeh, u zapadnom svijetu žene još uvijek rijetko dopiru do najviših položaja, npr. predsjednika ili premijera države.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. World Health Organization. Life expectancy for women. Pristupljeno 27. rujna 2021.
  2. Cybermed. 6. rujna 2013. Maternalni mortalitet. Pristupljeno 27. rujna 2021.
  3. Figo.org. Resolution on Reproductive and Sexual Health. Pristupljeno 27. rujna 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Žena.
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Žene