Ante Sorić

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ante Sorić
Rođenje Preko, 9. veljače 1929.
Smrt Zagreb, 15. listopada 2014.
Nacionalnost Hrvat
Portal: Životopis

Ante Sorić (Preko, 9. veljače 1929. - Zagreb, 15. listopada 2014.),[1] hrvatski galerist, saborski zastupnik, dugogodišnjeg voditelj ondašnjeg Muzejskoga prostora, današnjih Klovićevih dvora, jedan od najpoduzetnijih hrvatskih kulturnih djelatnika. Pionir shvaćanja marketinga.[2]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je na otoku Ugljanu kao deveto u obitelji od trinaestero djece. U Šibeniku u sjemeništu je pohađao osnovnu. Bio je čovjek od povjerenja kardinala Alojzija Stepinca. Gimnaziju je završio u Šibeniku, a pravo u Zagrebu. U Drugome svjetskom ratu prišao hrvatskom pokretu otpora. Poslije rata radio kao turistički predstavnik Jugoslavije u Londonu od 1961. do 1967. godine. Nakon toga bio je zaposlenikom Gospodarske komore. Bio je saborski zastupnik od 1971. u dva saborska mandata, ali nije poznato da je ušao u sabornicu jer je stalno bio na terenu. Obnašao dužnost direktora Doma sportova. Za nastup je doveo Matu Parlova, Rolling Stonese i dr. 1978. je smijenjen jer nije htio primiti u radni odnos dokazano nesposobnu osobu koja je bila u bliskom srodstvu jednog moćnika. Od 1979., s uglednim životopisom, premda za one prilike je trebao biti zaštićen kao partizan, dvije je godine bio bez posla.[2] Popularnom metodom diskvalifikacije Hrvata u Jugoslaviji, proglašen je hrvatskim nacionalistom čime je i uz besprijekorni životopis ostao bez posla.[3] Tada ga je Stipe Šuvar povezao spojio s Antom Topićem Mimarom da bi s njime radio na smještaju Mimarine donatorske zbirke, prvo najprije na Jezuitskom, pa na Rooseveltovu trgu 1987. godine.[2]

Pohađanje sjemenišne škole pomoglo mu je poslije organizirati velebnu izložbu Riznica zagrebačke katedrale, nevjerojatnu za ondašnje socijalističko vrijeme. Otvorio ju je 1983. u Muzejskom prostoru. Poslije su pod Sorićevim vodstvom održane još mnoge poznate izložbe.[2] Organizirao je više od 40 izložaba, a velika izložba kineske umjetnosti u Klovićevim dvorima i danas drži rekorde gledanosti.[3] Ističu se izložbe "Ivan Meštrović", "Sto godina Strossmayerove galerije", "Drevna kineska kultura", "Pisana riječ u Hrvatskoj", "Kyoto – cvijet kulture Japana", "Zlatno doba Dubrovnika", "2000 godina nigerijske umjetnosti", "Vučedol", "Tisuću godina hrvatske skulpture", "Oči istine" i dr. Shvatio je važnost marketinga pa je za te potrebe uposlio Startova urednika Seada Saračevića.[2] Zbog izvrsna marketinškog vođenja izložbe su imale dotad nevjerojatno velik broj gledatelja.[3]

Sorić je pozornost posvećivao i svom rodnom mjestu. U brojnim je kulturnim i društvenim projektima sudjelovao, pored ostalih i pri osnivanju Pučkog otvorenog učilišta "Dom na žalu". Sorić je bio v.d. ravnatelja tog učilišta. [2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (eng.) Ante Sorić, Geni.com.Pristupljeno 26. ožujka 2018.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Siniša Kekez: Oproštaj od Ante Sorića: Dalmatinac koji je u Klovića doveo milijune posjetitelja, Slobodna Dalmacija, 20. listopada 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2018.
  3. 3,0 3,1 3,2 Ana Lendvaj: Čovjek koji je uveo hrvatsku kulturu u novo doba, Večernji list, 15. listopada 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2018.