Preko

Koordinate: 44°05′N 15°12′E / 44.08°N 15.20°E / 44.08; 15.20
Izvor: Wikipedija
Preko
Preko (grb).gif
Preko na karti Hrvatska
Preko
Preko
Preko na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Načelnik općine Jure Brižić
Stanovništvo (2011.) 3.805
Broj stanovnika
Preko, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Lukoran 503 478
Ošljak 29 35
Poljana 294 321
Preko 1286 1250
Rivanj 31 23
Sestrunj 48 45
Sutomišćica 336 380
Ugljan 1278 1024

Ukupno
[uredi]
3871 3805 3556
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 23273
Preko.JPG
Preko
Preko na karti Zadarska županija
Preko
Preko
Preko na zemljovidu Zadarske županije

Preko je općina u Hrvatskoj, na otoku Ugljanu.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Preko, položajno zauzima oko dvije trećine sjeverozapadnog djela otoka Ugljana, nastanjene otoke Rivanj i Sestrunj, te nenastanjene otočiće Tri Sestrice, Mali i Veliki Paranak i otok Idula. Općina Preko pripada Zadarskoj županiji, a sastoji se od sljedećih naseljenih mjesta: Preko, Poljana, Sutomišćica, Mali Lukoran, Lukoran, Ugljan sa zaseocima: Čeprljanda, Batalaža, Sušica, Muline, Guduće, Ljoka, Šegići, Fortašćina, Strihine, Ivanac i Saraga; te naselja Rivanj na otoku Rivnju, Sestrunj na otoku Sestrunju i Ošljak na otoku Ošljaku.

Općina Preko je vrlo značajna zbog velikih mogućnosti razvoja prostora i svih oblika ljudskog djelovanja na njemu. Blizina Grada Zadra kao centra županijskog prostora i potencijalno jakog razvojnog središta donosi joj značajne prednosti u odnosu na druge općine i gradove Županije, a relativno mala izgrađenost prostora i očuvanost od neprimjerenih prostornih intervencija i zahvata, blizina mora i ljepota obale čine je naročito atraktivnom za stanovanje i stalno življenje. To se očituje u velikoj zainteresiranosti građana, ne samo žitelja općine Preko, za gradnjom obiteljskih kuća na njenom prostoru, koja je vrlo izražena u posljednje vrijeme. Malo je većih gradova na jadranskoj obali poput Zadra koji u svojoj neposrednoj blizini ima mogućnost izgradnje novih stambenih zona u blizini mora, u uščuvanom prirodnom krajoliku i relativno zdravom okruženju koje nudi prostor Općine Preko. Naselje Ugljan je najveće naselje unutar Općine Preko, a smješteno je na sjeveroistočnoj obali. Naselje nije kompaktno, jer ga duboka uvala Soline, oko koje je smješteno, razdvaja na dva dijela, a blizina državne ceste D110 koja prolazi skoro uz samu uvalu ne dopušta da se naselje uspješno spoji i poveže u jednu cjelinu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. općina Preko ima 3.805 stanovnika, od čega u naselju Preko živi 1.286 stanovnika.[1]

Općina Preko: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3374
3856
4294
5025
5740
6407
7496
7065
7189
7030
6929
6510
4382
4613
3871
3805
3556
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Preko: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
937
1109
1235
1531
1825
2038
2281
2462
2323
2274
2274
2087
1532
1759
1351
1286
1250
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Ošljak u samostalno naselje, za koje sadrži podatke u 1869. i 1921. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Načelnik Općine, Jure Brižić

Povijest[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • Priješke lavandijere (preške pralje) - U 19. i početkom 20. stoljeća mnoge su mještanke Preka zarađivale za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj gospodi. O teškom životu preških pralja svjedoči i tragična smrt 16 lavandijera dana 2. studenog 1891. godine koje su stradale u prevrtanju broda kojim se u Zadar prevozilo čisto rublje spremno za isporuku njihovim vlasnicima.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

rodbinske veze s Prekom imaju:

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Tvrđava Sv. Mihovil, Preko

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Dokument koji govori o pokretanju škole u Preku jest odobrenje ordinarijata iz Zadra kojim se odobrava predviđeno mjesto za otvaranje nove “početne škole” u Preku s učiteljem Bernardom Dončević (ravnateljem, župnikom Vidom Dunatov od 11. 05. 1842). To je bila prva pučka škola na otoku Ugljanu i jedna od prvih u čitavom zadarskom kraju. Prva generacija škole u Preku imala je 31 učenika. U kasnijim izvješćima školskih nadzornika broj učenika je promjenljiv; 1870. školu je pohađalo svega 18 učenika, a 1898. samo u prvom razredu ima 52 učenika, u drugom 71 i u trećem 68. Uz mušku školu, od 1880. djeluje i ženska škola, pa dvije škole usporedno djeluju sve do 1894. godine, kada su se spojile u treće rednu mješovitu pučku učionicu (školu).

Između dva svjetska rata zapaženo je djelovanje pučke škole u Preku, koja talijanskom okupacijom Zadra dobiva nova ulogu. Poslije 1945. godine škola djeluje kao sedmoljetka, pa osmoljetka osnovna škola i ima položaj centralne škole na otoku Ugljanu. Škola nosi ime Valentin Klarin po domoljubu iz Preka, kojeg su talijanski fašisti kamenovali na Križicama, kod mjesta Kali, 1942. godine. Od 1982. godine nastava za djecu od mlađih uzrasta, od I-IV razreda održava u područnim školama u Kukljici, Kalima, Poljani, Sutomišćici, Lukoranu i Ugljanu, a nastava za djecu starijeg uzrasta u Preku. NOVA školska zgrada otvorena je školske godine 2003./2004. Škola je suvremeno opremljena, lijepog izgleda izvana i iznutra, ugodna za rad.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Hrvatska pjesnička večer Večeri na Brižićevin dvorima.

Promet[uredi | uredi kôd]

  • Trajektna luka Preko u koju pristaju trajekti na liniji Zadar - Preko najprometnija je luka po broju putnika na hrvatskim otocima s prevezenih više od 1.6 milijuna putnika i 260 000 vozila godišnje. Iz trajektne luke Preko vodi cesta koja povezuje dva kraja otoka Ugljana i Pašmana.

Šport[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Marin Buovac: Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala, Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.

P parthenon.svg Nedovršeni članak Preko koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.