Areometar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Areometar.
Laktometar.

Areometar je uređaj ili mjerni instrument za mjerenje gustoće tekućina. Sastoji se od staklene cijevi koja je pri dnu proširena u takozvani trbuh koji sadrži uteg (olovnu sačmu, živu, i slično), a pri vrhu se sužava u takozvani vrat koji sadržava mjernu ljestvicu.

Areometar radi na principu Arhimedovog zakona. Najtočniji areometri imaju najtanje vratove. Neki imaju ugrađeni termometar koji služi provjeri temperature tekućine. Areometri su baždareni za točno određenoj temperaturi. Ima ih više vrsta, ovisno o tekućinama čije gustoće mjere. Postoje alkoholometri (pokazuju udjel etanola), laktometri (pokazuju udjel masti u mlijeku), saharometri (pokazuju udjel saharoze u vodenoj otopini) i drugi.

Ljestvice na areometrima su različite:

  • Bauméova - korištena kemijskoj industriji i farmakologiji;
  • Brixova - za mjerenje voćnih sokova, u dobivanju vina i u industriji šećera;
  • Oechsleova - za mjerenje gustoće vinskog mošta;
  • Platonova - za mjerenje gustoće prilikom raznih fermentacija;
  • Twaddellova - korištena u industriji izbjeljivača i bojila.

Objašnjenje[uredi VE | uredi]

Aerometar je cijev od stakla koja na gornjem uskom dijelu ima skalu, a dolje je opterećena živom ili sačmom kako bi težište bilo što niže. Prema Arhimedovu zakonu kruto tijelo roni to dublje u tekućinu što je gustoća tekućine manja, aerometar mora toliko uroniti da težina istisnute tekućine bude jednaka njegovoj težini. Prema tome, aerometar će uroniti dublje u tekućinu manje gustoće, a manje u tekućinu veće gustoće. Aerometar ima skalu na kojoj se može kod razine tekućine odmah pročitati njena gustoća.

Oznake najvećih gustoća nalaze se na donjem dijelu, a najmanjih na gornjem dijelu skale. Aerometrom mjeri se i gustoća tekućina, i to najčešće u stupnjevima Baumea. Po toj se skali razmak između crte do koje uroni aerometar u vodi kod 15 °C i crte do koje uroni u koncentriranoj sumpornoj kiselini kod 15 °C (gustoća 1 842 kg/m3), razdijeli na 66 jednakih dijelova. Voda po toj skali ima gustoću 0 Be (bomea), a sumporna kiselina 66 Be. [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.