Auripigment

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Auripigment
Orpiment - streak color.jpg
Svijetla zlatnožuta boja auripigmenta
Općenito
KategorijaSulfidi
Kemijska formula
Identifikacija
BojaLimunska žuta do zlatno ili smeđe žuta
Kristalni habitusObično u stupastim ili vlaknastim agregatima; mogu biti bubrežasti ili botrioidni; također granulirani ili praškasti; rijetko kao prizmatični kristali
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
SraslaciNa {100}
KalavostSavršeno na {010}, nesavršeno na {100}
LomNožem se reže u tanke komade
Mohsova tvrdoća1,5 do 2
SjajSmolasti, biserni na površini razreza
Indeks lomanα = 2,400
nβ = 2,810
nγ = 3,020
Optička svojstvaDvoosna (-)
Dvolomδ = 0,620
PleokroizamU reflektiranoj svjetlosti, jaka, bijela do blijedo siva s crvenkastom bojom; u propuštenom svjetlu Y = žuta i Z = zelenkasto žuta
OgrebBlijedi limunsko žuti
Gustoća3,49
ProzirnostProziran
Reference[1] [2] [3]

Auripigment ili arsenov(III) sulfid, As2S3, služi kao pigment i za uništavanje gamadi. [4] Auripigment je narančastožuti mineral arsenova sulfida. Nalazi se u vulkanskim fumarolima, niskotemperaturnim hidrotermalnim venama i vrućim izvorima, a nastaje i sublimacijom i kao nusprodukt raspadanja drugog minerala arsena, realgara. Auripigment je ime dobio po latinskom auripigmentum (aurum: zlato + pigmentum: pigment) zbog svoje duboko žute boje.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Auripigmentom se trgovalo još u Rimskom carstvu, a koristio se kao lijek u drevnoj Kini, iako je vrlo otrovan. Upotrijebljen je kao otrov za muhe [5] i za premazivanje vršaka strijela otrovom. [6] Zbog svoje upečatljive boje bio je zanimljiv alkemičarima, kako u Kini, tako i na Zapadu, tražeći način za izradu zlata. Također je pronađen u zidnim ukrasima Tutankamonove grobnice i i drevnim egipatskim svitcima, te na zidovima Taj Mahala. [7]

Stoljećima je auripigment bio samljeven i korišten kao pigment u slikarstvu i za brtvljenje voska, a čak se koristio u drevnoj Kini kao korektivna tekućina. [8] Bio je to jedan od rijetkih bistrih, svijetložutih pigmenata dostupan umjetnicima do 19. stoljeća. Međutim, njegova izuzetna otrovnost i nepodudaranje s drugim uobičajenim pigmentima, uključujući kemijske tvari na bazi olova i bakra, poput verdigrisa i azurita, [9] značilo je da je njegova upotreba kao pigmenta prestala kad su kadmijeva žuta, kromova žuta i organske boje koje su uvedene tijekom 19. stoljeća.

Auripigment u slikarstvu[uredi | uredi kôd]

Auripigment je poznat još u drevnim vremenima. Umjetni auripigment je proizvođen u Europi početkom 18. stoljeća. Svijetlo žutog je tona. Otrovan i nepostojan. Auripigment je zamijenjen je kadmijevim žutim pigmentima. [10]

Slike[uredi | uredi kôd]

Orpiment-Realgar-Quartz-154641.jpg MFN MIN 1977 0028 Auripigment.jpg Orpiment-d06-185b.jpg Orpiment-148270.jpg
Auripigment i realgar na kvarcnoj matrici (rudnik Nishinomaki, prefektura Gunma, Japan). Auripigment iz La Libertada (Quiruvilca, Peru). Auripigment iz rudnika arsena El'bruskija (Kabardsko-Balkarska regija, regija Sjeverni Kavkaz, Rusija). Kristal auripigment iz rudnika Twin Creeks (okrug Potosi, okrug Humboldt, Nevada, SAD).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Handbook of Mineralogy
  2. Mindat.org
  3. Webmineral data
  4. arsen, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. 9. 2020.
  5. Miller, George (1826) (engl.). Popular philosophy: or, The book of nature laid open upon Christian principles, by the ed. of The Cheap magazine. https://books.google.com/?id=2PmrPnUY_3YC&pg=PA246&dq=orpiment+%22fly+poison%22#v=onepage 
  6. Mesny, William (1899) (engl.). Mesny's Chinese Miscellany. China Gazette Office.. https://books.google.com/?id=3jZBAQAAMAAJ&dq=orpiment+poison+arrows&q=poison+arrows 
  7. St. Clair, Kassia (2016). The Secret Lives of Colour. London: John Murray. str. 82–83. ISBN 9781473630819. OCLC 936144129 
  8. news.xinhuanet.com
  9. Fitzhugh, E.W., Orpiment and Realgar, in Artists’ Pigments, A Handbook of Their History and Characteristics, Vol 3: E.W. Fitzhugh (Ed.) Oxford University Press 1997, p. 52
  10. "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [2], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Auripigment.