Bad Ischl

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bad Ischl
Bad Ischl na karti Austrija
Bad Ischl
Bad Ischl
Bad Ischl na karti Austrije
Grb
Savezna država Gornja Austrija
Kotar Gmunden
Najbliži (veći) grad Gmunden
Površina 163.055[1] km2
Nadmorska visina 469[2] m
Zemljopisne koordinate 47°43′13″N 13°38′00″E / 47.720278°N 13.633333°E / 47.720278; 13.633333Koordinate: 47°43′13″N 13°38′00″E / 47.720278°N 13.633333°E / 47.720278; 13.633333
Stanovništvo
 - Ukupno 13,823[1]
 - Gustoća 84.8 stan./km²[1] st./km2
Pošta 4820
Pozivni broj 06132
Službena stranica http://www.bad-ischl.ooe.gv.at
BadIschlBlickvomSiriuskogl.JPG
Pogled na grad

Bad Ischl je grad u Donjoj Austriji od 13,823 stanovnika,[1]koji se nalazi u kotaru Gmunden.[2]

Grad je najvažnije nalazište soli u Austriji, koje pokriva 27% potreba zemlje, uz to je grad poznat kao termalno lječilište (Bad), koje godišnje posjeti 430,000 turista.

Zemljopisne karakteristike[uredi VE | uredi]

Bad Ischl leži u srcu Salzkammerguta u Gornjoj Austriji na ušću rijeke Ischl u Traunu.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Mjesto je prvi put dokumentirano 1442. kao trgovački centar solju.[2] Ischl je 1466. dobio status trgovišta, Prvi rudnik soli otvoren je 1563. a nakon tog 1571. i solana.

19. stoljeće[uredi VE | uredi]

Bad Ischl je svoj pravi procvat doživio u razdoblju bidermajera, kad je postao ljetna rezidencija cara Franje Josipa I. (1854. - 1914.) nakon što su negdje oko 1823. izgrađene toplice kod termalnog izvora slane vode.[2]

U tom razdoblju podignute su brojne građevine kojima se grad i danas diči Leharovo kazalište (1827., danas kino), kavana (1829. -1831.), Carska vila sa perivojem (obnovljena 1853.), kasnoklasicistčka Gradska vijećnica, Pošta (1893.), Terapijski centar izgrađen između 1873. - 1875. (obnovljen nakon požara 1965.- 1966.), i kompletno renoviran od 1998. - 1999.. u kojemu je danas kongresni i i kazališni centar i Bolnica (1908. - 1910.)[2]

Tijekom 19. stoljeća Bad Ischl bio je glazbeni i kazališni centar u kojem su boravile i nastupale brojne zvijezde onoga doba od J. Brahmsa, Straussa mlađeg, A. Brucknera, A. Girardia do E. Kálmána.[2]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pored Carske vile, najveće znamenitosti grada su županijska crkva Sv. Nikole (1769.-1780.) sa gotičkim zvonikom, Kapela Kalvarija iz 18. stoljeća i hodočasnička crkva u naselju Lauffen, čiji korijeni sežu u 15. stoljeća.[2]

Grad ima muzej Marmorschlössl, sa vozilima i avionima.[2]

U Bad Ischlu se svakog ljeta od srpnja do rujna održava festival operete.[2]

Pored grada leži poznato skijalište Katrinalm na planini visokoj 1,542 metara do kog vozi žičara.[2]

Privreda[uredi VE | uredi]

U Bad Ischlu je oko 64% zaposlenih 1991. radilo u uslužnom sektoru turizam i administracija. Ostali su radili u industriji koja je proizvodila tuš kabine, narodne nošnje, kemikalije i lijekove, a uz to i u rudniku metala.[2]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Austria: Oberösterreich (engleski). City population. pristupljeno 9. prosinca 2016.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 Bad Ischl (engleski). Austria-Forum. pristupljeno 9. prosinca 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]