Gmunden
  Gmunden Gmunden na zemljovidu Austrije | ||
| ||
| Savezna država | Gornja Austrija | |
| Kotar | Gmunden | |
| Najbliži (veći) grad | Bad Ischl | |
| Površina | 63,548 km²[1] km2 | |
| Nadmorska visina | 425[2] m | |
| Zemljopisne koordinate | 47°N 13°E / 47°N 13°E | |
| Stanovništvo | ||
| - Ukupno | 13.199 | |
| - Gustoća | 206,2[1] st./km2 | |
| Pošta | 4810 | |
| Pozivni broj | 07612 | |
| Službena stranica | http://www.gmunden.ooe.gv.at | |
 | ||
Gmunden je grad i administrativni centar kotara Gmunden,[2] na sjeveru Austrije od 13.199 stanovnika.[1]
Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]
Gmunden leži u Gornjoj Austriji na sjevernoj obali jezera Traunsee, na mjestu gdje rijeka Traun istječe iz jezera.[2]
Susjedne općine[uredi | uredi kôd]
Pinsdorf |
Ohlsdorf | Gschwandt, St. Konrad |
| Altmünster | .svg)
|
Scharnstein |
| Traunkirchen | Ebensee | Grünau im Almtal |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Zamak Ort na jezeru Traunsee, prvi put je dokumentiran 1138., dograđen je za gotike što je i danas vidljivo u njegovoj jezgri, a obnovljen je nakon 1634., kad je dograđena i kapela.[2]
Gmunden je status grada dobio u 1278. godini, kod njega se u studenom 1626. godine, odigrala bitka u kojoj je poražena vojska seljačkih buna.
Sve do 19. stoljeća Gmunden je bio najprosperitetnije trgovište (naročito solju) u regiji Salzkammerguta.[2] Od 1862. grad se razvio kao klimatsko lječilište, godišnje ga posjeti 155.769 turista.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo po godini[uredi | uredi kôd]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najveće znamenitosti grada su županijska crkva iz prve polovice 14. stoljeća, s freskama iz 1520. – 1530., preuređena između 1713. – 1718. u baroknom stilu i kapucinski samostan, podignut između 1636. – 1639.[2]
Dio nekadašnjeg zamka koji leži na malom otoku u jezeru Traunsee može se doći i preko mosta; dijelovi zamka iz 17. stoljeća su obnovljeni i restaurirani tokom 19. i 20. stoljeća.[2]
Gmunden ima muzej, u kojem je pored artefekata lokalnih zanatlija iz 17. i 18. stoljeća, najveća atrakcija soba Johannesa Brahmsa,[2] koji je puno vremena proveo na jezeru.
Pored grada leži park prirode koji se prostire oko planine Traunstein visoke 1,691 metara.[2]
Privreda[uredi | uredi kôd]
Od 9,295 zaposlenih koliko ih je bilo 1991. zaposleno u Gmundenu, oko 64% ih je radilo u uslužnom sektoru (turizam, banke, administracija), ostali su radili u industriji.[2]
Od industrijskih pogona grad ima cementaru, tvornicu sanitarne keramike i porculana, muške odjeće, hrane, strojeva i alata (Energie AG Oberösterreich), građevinske firme, pogone za proizvodnju biomase i toplinskih stanica, tiskarstva).[2]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Panorama -
Pogled na grad -
Gradska kuća -
Rimokatolička crkva -
Zamak Ort
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Stadtgemeinde Gmunden (Hrsg.): Gmunden – 700 Jahre Stadt. Gmunden 1978.
- Kulturverwaltung Gmunden (Hrsg.): 125 Jahre Kurstadt Gmunden. Gmunden 1987.
- Wilfried Heller: Der Fremdenverkehr im Salzkammergut. Heidelberg 1970.
- E. Prillinger: Grüße aus Gmunden. Linz 1972.
- Stephen Sokoloff: „Goldene Wege“ – Kultur-und Naturschätze vom Traunsee bis Bad Ischl. Neumarkt i.H. 2005, ISBN 3-200-00436-3.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica grada Gmundena (njem.)