Gmunden

Koordinate: 47°N 13°E / 47°N 13°E / 47; 13
Izvor: Wikipedija
Gmunden
Gmunden na karti Austrija
Gmunden
Gmunden
Gmunden na karti Austrije
Grb
Savezna država Gornja Austrija
Kotar Gmunden
Najbliži (veći) grad Bad Ischl
Površina 63,548 km²[1] km2
Nadmorska visina 425[2] m
Zemljopisne koordinate 47°N 13°E / 47°N 13°E / 47; 13
Stanovništvo
 - Ukupno 13.199
 - Gustoća 206,2[1] st./km2
Pošta 4810
Pozivni broj 07612
Službena stranica http://www.gmunden.ooe.gv.at
Pogled na grad

Gmunden je grad i administrativni centar kotara Gmunden,[2] na sjeveru Austrije od 13.199 stanovnika.[1]

Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]

Gmunden leži u Gornjoj Austriji na sjevernoj obali jezera Traunsee, na mjestu gdje rijeka Traun istječe iz jezera.[2]

Susjedne općine[uredi | uredi kôd]





Pinsdorf
Ohlsdorf



Gschwandt, St. Konrad
Altmünster Susjedne općine Scharnstein
Traunkirchen Ebensee Grünau im Almtal

Povijest[uredi | uredi kôd]

Gmunden u 16. stoljeću

Zamak Ort na jezeru Traunsee, prvi put je dokumentiran 1138., dograđen je za gotike što je i danas vidljivo u njegovoj jezgri, a obnovljen je nakon 1634., kad je dograđena i kapela.[2]

Gmunden je status grada dobio u 1278. godini, kod njega se u studenom 1626. godine, odigrala bitka u kojoj je poražena vojska seljačkih buna.

Sve do 19. stoljeća Gmunden je bio najprosperitetnije trgovište (naročito solju) u regiji Salzkammerguta.[2] Od 1862. grad se razvio kao klimatsko lječilište, godišnje ga posjeti 155.769 turista.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo po godini[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Najveće znamenitosti grada su županijska crkva iz prve polovice 14. stoljeća, s freskama iz 1520.1530., preuređena između 1713.1718. u baroknom stilu i kapucinski samostan, podignut između 1636.1639.[2]

Dio nekadašnjeg zamka koji leži na malom otoku u jezeru Traunsee može se doći i preko mosta; dijelovi zamka iz 17. stoljeća su obnovljeni i restaurirani tokom 19. i 20. stoljeća.[2]

Gmunden ima muzej, u kojem je pored artefekata lokalnih zanatlija iz 17. i 18. stoljeća, najveća atrakcija soba Johannesa Brahmsa,[2] koji je puno vremena proveo na jezeru.

Pored grada leži park prirode koji se prostire oko planine Traunstein visoke 1,691 metara.[2]

Privreda[uredi | uredi kôd]

Tvornica keramike

Od 9,295 zaposlenih koliko ih je bilo 1991. zaposleno u Gmundenu, oko 64% ih je radilo u uslužnom sektoru (turizam, banke, administracija), ostali su radili u industriji.[2]

Od industrijskih pogona grad ima cementaru, tvornicu sanitarne keramike i porculana, muške odjeće, hrane, strojeva i alata (Energie AG Oberösterreich), građevinske firme, pogone za proizvodnju biomase i toplinskih stanica, tiskarstva).[2]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Stadtgemeinde Gmunden (Hrsg.): Gmunden – 700 Jahre Stadt. Gmunden 1978.
  • Kulturverwaltung Gmunden (Hrsg.): 125 Jahre Kurstadt Gmunden. Gmunden 1987.
  • Wilfried Heller: Der Fremdenverkehr im Salzkammergut. Heidelberg 1970.
  • E. Prillinger: Grüße aus Gmunden. Linz 1972.
  • Stephen Sokoloff: „Goldene Wege“ – Kultur-und Naturschätze vom Traunsee bis Bad Ischl. Neumarkt i.H. 2005, ISBN 3-200-00436-3.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Austria: Oberösterreich (engleski). City population. Pristupljeno 11. prosinca 2016.
  2. a b c d e f g h i j k l Gmunden (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 11. prosinca 2016.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gmunden