Bazilika sv. Obitelji u Solinu
|
Crkva sv. Obitelji
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Gospin otok, Solin |
| Koordinate | 43°32′09″N 16°29′28″E / 43.53578°N 16.49108°E |
| Arhitekt | Viktor Vrečko |
| Godine izgradnje | 2009. - 2013. (projekt) 4. listopada 2013. |
| Godina završetka | 2020. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | sv. Obitelj |
| Materijal | kamen |
| Dimenzije | 45 m x 34 m (crkva) 45 m x 34 m (pastoralni centar) |
Crkva sv. Obitelji rimokatolička je crkva u Solinu.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
 |
Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava) Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom. |
Dugo se htjelo sagraditi ovu crkvu. Župne potrebe bile su velike. Župa Gospe od Otoka je 2000-ih došla do oko 12 000 vjernika, a postojeća je crkva imala samo 200 četvornih metara. Svakog je dana na vjeronauk dolazilo više od 1000 djece iz osnovne škole i oko 500 srednjoškolaca za koje nije bilo potrebnih uvjeta za župne kateheze te su se često koristili drugi prostori i u pomoć im je često pomagao Grad Solin. Zauzetošću nadbiskupa Marina Barišića zamisao o gradnji nove crkve 2009. godine prenesena je u projekt, a 2013. godine u gradnju. U petak 4. listopada 2013. splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić blagoslovio je gradilište i početak radova nove crkve u Gospinom prasvetištu u Solinu. Crkva se gradi na mjestu nekadašnjeg parkirališta između Starog groblja i Doma kulture Zvonimir.[2] Za novu crkvu Splitsko-makarska nadbiskupija zatražila je od pape status bazilike, a u vjerničkom puku već je zaživio naziv bazilike.[nedostaje izvor] Crkva je posvećena prvog dana trodnevnice Maloj Gospi, u subotu 5. rujna 2020. godine. Crkvu je posvetio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Dana 16. rujna 2020. u crkvi je zaređen za biskupa msgr. Ante Jozić, naslovni nadbiskup Cisse i imenovani papinski nuncij u Bjelorusiji.[3]
Osobine[uredi | uredi kôd]
Crkva se gradi po idejnom rješenju arhitekta Viktora Vrečka. Projekt čine dvije građevine: crkva i pastoralni centar. U prosjeku su 45 m duge i 34 m široke. Bruto površina crkve je 1100 četvornih metara sa 650 sjedećih mjesta. Imat će šest ulaza te glavni na jugozapadu[2] i tri sakristije. Crkva je obložena kamenom kao i dvorište. Uporabljeni kamen je brački avorio i veselje te trogirski plano. Tijekom kolovoza 2020., uoči posvete, sadi se bilje i stabla oko kompleksa.[3]
Pastoralni centar zadovoljit će potrebe župne kateheze ove velike župe. Mise će se tijekom tjedna održavati u staroj crkvi, a a nedjeljna i blagdanska te sve veće vjerske događaje u ovoj crkvi svete Obitelji.[3]
Sve u crkvi prepuno simbolike, počevši od njezina smještaja. Mjesto gradnje, Gospin otok uz Jadro (Solinsku riku) izabrano je jer su u na tom mjestu doseljeni Hrvati primili krštenje, pa se i naziva hrvatskim Jordanom.[3]
Portal crkve je visok petnaest metara, širok pet. U podnožju su velike vratnice i sve je od kovine. Prekrivene su zrakama koje označavaju darove Duha Svetoga.[3]
Oltar je 8 tona težak monolit od bračkog kamena "sv. Petar". Sprijeda je križ s ugrađenom relikvijom sv. Dujma. Gledano sprijeda točno iznad relikvije je rana na Kristovu boku, križ oko Isusove glave i kalež spasenja, sve u crvenoj boji. Svetohranište je zamišljeno kao stup spasenja i nalazi se lijevo. Krstionica je desno, osmerokutna oblika i podsjeća na Višeslavovu krstionicu, ali i na splitsku katedralu.[3]
Zidove prekrivaju prostrane mozaici i freske koje je osmislio isusovac p. Marko Rupnik, jedan od najpoznatijih svjetskih sakralnih umjetnika. Sa svojom 27-članom ekipom iz svoga Centra Alettija ukrašavali su tjednima zidove. U središtu mozaika je Isus Krist Pantokrator. Sa strane su Blažena Djevica Marija i sv. Ivan Krstitelj. Oko njih su sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, salonitanski mučenici i splitski zaštitnici sv. Dujam i sv. Staš, sv. Jeronim Dalmatinac, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Ivan Zlatousti, sv. Grgur Nazijanski, sv. Frane Asiški, sv. Klara, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Tereza, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz. Na mozaiku je u nadbiskupski palij sv. Dujma ugrađen je kamenčić s bazilike na Manastirinama gdje je bio njegov grob i još jedan sa salonitanskog baptisterija. U reljefu s desne strane je lik bl. Alojzija Stepinca, s relikvijom njegova tijela i kardinalskog solidea (kapice) koju je kardinal Franjo Kuharić poklonio solinskoj župi 1976. godine.[3]
Freske na zidovima su u toplim tonovima i plavoj boji. Prikazuju povijest spasenja i gusto su naredanih biblijskih motiva.[3] Izbor svetaca oko opće kršćanskih predstavlja opću, hrvatsku i lokalnu, dalmatinsku Crkvu. Dalmaciju predstavlja bukarica kao svojevrsni kalež.[3] Prostor od orgulja je iznad ulaznih vrata i na bočnom zidu.[3] Kripta crkve je ispod oltara. Okrugla je i pripremljenih niša za grobove splitskih nadbiskupâ.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Dovršena crkva Svete obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. IKA. 2. rujna 2020. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ a b Nadbiskup Barišić blagoslovio početak gradnje bazilike u Gospinom prasvetištu u Solinu. Splitsko-makarska nadbiskupija. Pristupljeno 17. rujna 2022.
- ↑ a b c d e f g h i j k Damir Šarac: Reporteri ‘Slobodne‘ u novoj crkvi Svete Obitelji na Gospinu otoku: imat će 650 sjedećih mjesta, a ispod oltara grobnice svih splitskih nadbiskupa Slobodna Dalmacija. 30. kolovoza 2020. Pristupljeno 1. rujna 2020.
