Prijeđi na sadržaj

Bombon

Izvor: Wikipedija
»Bonbon«, »mobilni operater« i »Bonbon (mobilni operater)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Bonbon (razdvojba).
»Karamela«, »smjesu od šećera« i »Karamel« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Karamela (razdvojba).
Bomboni

Bombon je vrsta slatkiša izrađen od koncentrirane mješavine šećera i vode, s dodatkom boja i aroma.

Pojam bombon je modificirana francuska riječ bonbon, a označava nešto dobro (bon-bon, bon = dobro).

Izrada

[uredi | uredi kôd]

Sirup od mješavine šećera i vode ili mlijeka se kuha do određene koncentracije, ili dok počne karamelizirati. Ovisno o sastojscima i dužini vrenja, dobivaju se različite vrste bombona.

Prije no što su termometri postali široko dostupni, koncentracija šećera u otopini određivala se jednostavnom metodom: žličica smjese se spušta u hladnu vodu i na temelju njenih svojstava određuje faza otopine:[1]

Temperatura Koncentracija
šećera
Opis
110-111 °C 80% šećer je u obliku tekućih niti
112-115 °C 85% meke kuglice, koje se nakon nekoliko trenutaka spljošte kao palačinke; koristi se kao kremasto punjenje bombona (fondan)
118-120 °C 87% čvrste kuglice koje se ne spljošte kad se izvade iz vode, ali se ugibaju pod prstima; do ove faze se kuhaju karamele
121-130 °C 92% tvrde kuglice kojima se još uvijek može mijenjati oblik; do ove faze se kuhaju gumeni bomboni, halva
132-143 °C 95% niti koje su malo savitljive pri vađenju iz vode, a pri jačem savijanju će se slomiti
146-154 °C 99% niti koje su krte i lome se pri savijanju; do ove faze se kuhaju tvrdi bomboni, lizalice, toffee
160 °C 100% bistra tekućina - sva voda je ishlapila, ostao je šećer, koji je tekući i ima svjetlo jantarnu boju
170 °C 100% smeđa tekućina - tekući šećer postaje smeđ zbog karameliziranja
177 °C 100% zagorjeli šećer - šećer počinje zagarati i dobiva gorak okus
 * Ovom bojom su označene faze kuhanja za bombone 

Prve žele bombone u Hrvatskoj proizvela je nacionalizirana tvornica Jurja Ehla u Varaždinu poslije drugog svjetskog rata, zahvaljujući kemijskom tehničaru i vrsnom poznavatelju prehrambene tehnologije Herbertu Alfredu Pieperu (1919. – 2005.), tehnologu tvornice, koji je u Varaždin dospio kao zarobljeni njemački vojnik. Bio je prvo smješten u logor u Međimurskoj ulici 6, gdje je tvornica Kalnik počela svoj poslijeratni razvoj. Nadareni tehnolog uspio je proizvesti po svojem receptu proizvesti prve žele bombone u Hrvatskoj.[2]

Vrste

[uredi | uredi kôd]

Bombon u osnovnom značenju podrazumijeva tvrdi slatkiš, koji se zadržava i polako topi u ustima, a u širem smislu obuhvaća čitav niz oblika i sastava:

Bombonijera je naziv za dekorativnu kutiju s bombonima. Najćešće su to čokoladni bomboni u različitim oblicima. Također, bombonijera je naziv za trgovine slatkišima.

Drugo značenje

[uredi | uredi kôd]
Bombonice

U prenesenom značenju bombon (bombonica) se koristi za ono što je malo, slatko, privlačno. Npr, unuka mu je pravi bombon,[3] Joj što je sladak mobitel, prava je bombonica!, Auto je prava bombonica, izgleda fenomenalno!...

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Opis (na engleskom) i video snimci određivanja faze kuhanja sirupa, s web stranice www.exploratorium.edu
  2. eVaraždin Josip Novak/VT: Jeste li znali da su prve žele bombone cuclali Varaždinci? 4. prosinca 2012. Izvor: Varaždinski tjednik (pristupljeno 4. svibnja 2017.)
  3. Definicija bombona na Hrvatskom jezičnom portalu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]