Borbe za Dubravsku visoravan
| Borbe za Dubravsku visoravan | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio bošnjačko-hrvatskoga sukoba i rata u Bosni i Hercegovini | |||||||
| |||||||
| Sukobljeni | |||||||
| Hrvatsko vijeće obrane | Armija Republike Bosne i Hercegovine | ||||||
Borbe za Dubravsku visoravan bile su dio bošnjačko-hrvatskoga sukoba na području južne Hercegovine u srpnju 1993. Dubravska visoravan nalazila se na prostoru važnom za komunikacije između Stoca, Čapljine i doline Neretve, pa se u suvremenim izvješćima i sudskim spisima pojavljuje kao dio širega hercegovačkog bojišta.[1][2]
Sredina srpnja 1993. u suvremenim izvješćima i sudskim spisima pojavljuje se kao razdoblje borbi na dubravskom području, a ICTY je u predmetu Prlić i drugi naveo da su u općini Stolac uslijedila uhićenja, pritvaranja i premještanja bošnjačkoga stanovništva. U sažetku presude također se navodi da su tijekom ljeta 1993. iz općine Stolac premještane žene, djeca i starije osobe, te da su neka naselja bila izložena uništavanju i paležu.[3]
Dubravska visoravan i okolna naselja bili su dio prostora na kojem su se tijekom 1992. i 1993. preklapali hrvatski i bošnjački vojni ciljevi. Južna Hercegovina se opisuje kao područje na kojem su kontrola cesta i prilaza prema Mostaru i moru imali veliku operativnu važnost.[1]
U ljeto 1993. borbe u Hercegovini su se intenzivirale. UPI je 15. srpnja izvijestio o teškim borbama oko više mjesta u dolini Neretve, a Detektor je, pozivajući se na svjedočenja sa suđenja, zabilježio da je 13. srpnja 1993. na plato Dubrave u Stocu ušla diverzantska skupina Armije BiH.[4]
Na dubravskom području borbe su se vodile oko sela i cestovnih pravaca između Stoca i Čapljine, a ne kao jedna jedinstvena linija bojišta. Novinska agencija UPI je 15. srpnja izvijestila o teškim borbama u dolini Neretve, dok je ranije, 13. srpnja 1993. na plato Dubrave u Stocu ušla diverzantska skupina Armije BiH.[2][4]
Prema sažetku presude ICTY-a, početkom srpnja 1993. HVO je u općini Stolac proveo široku akciju razoružavanja i uhićenja muslimanskih pripadnika HVO-a, pripadnika ABiH i vojno sposobnih muškaraca. U praksi su se ti potezi brzo proširili i na civilno stanovništvo, pa su borbene i sigurnosne mjere tekle paralelno.[3]
Prema presudi ICTY-a u predmetu Prlić i drugi, HVO je između 12. i 15. srpnja 1993. protjerao ili premjestio bošnjačke civile iz sela Aladinići, Pješivac Grede i Rotimlje te iz dijela općine Stolac. Sud je naveo i da su tijekom tog razdoblja uništavani kuće, imovina i pojedini vjerski objekti u selima na dubravskom području.[3]
UN-ovo izvješće od 6. rujna 1993. bilježi da su u Stocu tijekom srpnja uslijedila uhićenja i premještanja stanovništva, a UNHCR je u kolovozu 1993. upozorio da etničko čišćenje i dalje traje u Hercegovini.[5][6]
Borbe nisu završile samo promjenom prve crte. U tjednima nakon srpanjskih okršaja u općini Stolac nastavila su se uhićenja i premještanja stanovništva. Prema sažetku presude Prlić i drugi, dio bošnjačkih muškaraca držan je u privremenim objektima poput škole u Aladinićima i Koštane bolnice, a žene, djeca i starije osobe tijekom ljeta 1993. premještani su prema područjima pod kontrolom ABiH.[3]
Dio stanovništva napustio je svoja naselja nakon uhićenja i premještanja, a neka su mjesta ostala teško oštećena ili spaljena. ICTY navodi i da je u srpnju 1993. spaljena Sultan Selimova džamija u Stocu te više kuća u Borojevićima i Pješivac Gredi.[3]
UN-ovo izvješće od 6. rujna 1993. zabilježilo je da je stanje u Stocu i dalje teško, dok je UNHCR u kolovozu upozorio na nastavak protjerivanja u Hercegovini. Nakon srpanjskih borbi mnogi su se stanovnici vraćali sporo ili nikako, pa je dio sela na dubravskom području ostao znatno ispražnjen i u sljedećim mjesecima.[5][6]
- 1 2 Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis. 2002. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Central Intelligence Agency. Washington, D.C.. ISBN 978-0-16-066472-4. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- 1 2 Muslim and Croats engage in heavy fighting. UPI. 15. srpnja 1993. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- 1 2 3 4 5 Trial Judgement summary for Jadranko Prlic and others (PDF). ICTY. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- 1 2 Bojna bez nadležnosti nad logorima. Detektor.ba. 8. svibnja 2013. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- 1 2 Report of the Special Rapporteur of the Commission on Human Rights, Mr. Tadeusz Mazowiecki, on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia: Bosnia and Herzegovina (PDF). United Nations. 6. rujna 1993. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- 1 2 Statement by Mrs. Sadako Ogata, United Nations High Commissioner for Refugees, at the International Conference for the Protection of War Victims, Geneva, 31 August 1993. UNHCR. 31. kolovoza 1993. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis. 2002. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Central Intelligence Agency. Washington, D.C.. ISBN 978-0-16-066472-4. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
| Bošnjačko-hrvatski sukob | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sukob po bojištima | Sukobljeni | Vojne snage | Vođe | ||||
|
|
|
Mate Boban (Predsjednik HR Herceg-Bosne)
| |||||
.svg)
