Bregenz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bregenz
Panorama grada sa žičare
Panorama grada sa žičare
Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.5°N 9.75°E / 47.5; 9.75Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.5°N 9.75°E / 47.5; 9.75
Država Flag of Austria.svg Austrija
Savezna država Vorarlberg
Kotar (Bezirk) Bregenz
Vlast
 - gradonačelnik Markus Stellmacher
Površina
 - Urbano područje 34.329 km²[1]
Visina 427 m
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 31.850[1]
 - Urbana gustoća 927,8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6900
Pozivni broj 05574
Službena stranica www.bregenz
Zemljovid
Bregenz na karti Austrija
Bregenz
Bregenz

Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.[1]

Bregenz je administrativni centar Savezne države Vorarlberg i istoimenog Kotara Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch s kojim je povezan u konurbaciju.

Zemljopisne karakteristike[uredi VE | uredi]

Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1,063 metara do čijeg vrha vozi žičara.

On je pogranični grad jer su nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se prostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.

Povijest[uredi VE | uredi]

Taj dio Bodenskog jezera je naseljen ljudima još od prapovijesti. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, sve dok Rimljani nisu zauzeli taj kraj i osnovali na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]

Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom 6. stoljeća, područjw naseljavaju germanski plemeni Alemani. Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200. godine.[2]

Od 1206. postao je ženidbom feud Grofova od Monforta (njem. Grafen von Montfort), koji su zbog dugova prodali 1451. jedan dio Bregenza Habsburzima, a 1523. preostali dio. Habsburzi su nakon 1726. transformirali Bregenz u jednu od okosnica svoga carstva.[2]

Nakon Prvog svjetskog rata, stanovnici Vorarlberga su tražili neovisnost od Austrije, i da savezna država postane neovisni teritorij, s Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. godine organiziran referendum o ujedinjenju s Švicarskom, ali unatoč tome što je većina stanovništva bila za ujedinjenje, do njega nije došlo jer Savezno vijeće Švicarske nije priznalo referendum.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Središnji trg

Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13.stoljeća i toranj sa kapelom sv. Martina podignut između 1362. - 66.[2]

Pored toga znamenitost grada je i županjska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu , a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana između 1696. - 98. i stara gradska vijećnica iz 1511.[2]

Bregenz ima državni muzej sa kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.

Bregenz je danas poznat po svom ljetnom festivalu klasična glazbe koji se odvija na pozornici na jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, sa gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]

Privreda[uredi VE | uredi]

Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]

Bregenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana sa administrativnim centrom u Bregenzu.[2]

Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Austria: Vorarlberg (engleski). City population pristupljeno 15. 01. 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 2,9 Bregenz (engleski). Encyclopædia Britannica pristupljeno 16. 01. 2016

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bregenz