Bregenz
| Bregenz | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.500°N 9.750°E | |
| Država |  Austrija
|
| Savezna država |  Vorarlberg
|
| Kotar (Bezirk) | Bregenz |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Markus Stellmacher |
| Površina | |
| - Urbano područje | 34.329 km²[1] |
| Visina | 427 m |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Urbano područje | 31.850[1] |
| - Urbana gustoća | 927,8 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6900 |
| Pozivni broj | 05574 |
| Službena stranica www.bregenz | |
| Zemljovid | |
  Bregenz | |
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.[1]
Bregenz je administrativni centar Savezne države Vorarlberg i istoimenog Kotara Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch s kojim je povezan u konurbaciju.
Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]
Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1.063 metara do čijeg vrha vozi žičara.
On je pogranični grad jer su nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se prostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Taj dio Bodenskog jezera je naseljen ljudima još od prapovijesti. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, sve dok Rimljani nisu zauzeli taj kraj i osnovali na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]
Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom 6. stoljeća, područje naseljavaju germanski plemeni Alemani.
Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200. godine.[2]
Od 1206. postao je ženidbom feud Grofova od Monforta (njem. Grafen von Montfort), koji su zbog dugova 1451. prodali jedan dio Bregenza Habsburzima, a 1523. preostali dio. Habsburzi su nakon 1726. transformirali Bregenz u jednu od okosnica svoga carstva.[2]
Nakon Prvog svjetskog rata, stanovnici Vorarlberga su tražili neovisnost od Austrije, i da savezna država postane neovisni teritorij, s Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. godine organiziran referendum o ujedinjenju s Švicarskom, ali unatoč tome što je većina stanovništva bila za ujedinjenje, do njega nije došlo jer Savezno vijeće Švicarske nije priznalo referendum.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13. stoljeća i toranj s kapelom sv. Martina podignut između 1362. i 1366.[2]
Pored toga znamenitost grada je i županjska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu, a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana od 1696. do 1698. i stara gradska vijećnica iz 1511.).[2]
Bregenz ima državni muzej s kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.
Bregenz je danas poznat po svom ljetnom festivalu klasična glazbe koji se odvija na pozornici na jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, s gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]
Privreda[uredi | uredi kôd]
Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]
Bregenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana s administrativnim centrom u Bregenzu.[2]
Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Pogled s vidikovca na Pfänderu na grad i Bodensko jezero -
Crkva sv. Srca -
Gornji grad s fragmentom bedema -
Palača umjetnost (Kunsthaus)
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice Bregenza (njem.)