Prijeđi na sadržaj

Bregenz

Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.500°N 9.750°E / 47.500; 9.750
Izvor: Wikipedija
Bregenz

Panorama grada sa žičare
Država Austrija
Savezna država Vorarlberg
Kotar (Bezirk)Bregenz

Vlast
 • gradonačelnikMarkus Stellmacher

Površina
 • Urbano područje34.329 km²[1]
Visina427 m
Koordinate47°30′N 9°45′E / 47.500°N 9.750°E / 47.500; 9.750

Stanovništvo (2014.)
 • Urbano područje31.850[1]
(927,8 stan./km²[1])

Vremenska zonaUTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj6900
Pozivni broj05574
Stranicawww.bregenz
Zemljovid
Bregenz na zemljovidu Austrije
Bregenz
Bregenz

Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.[1]

Bregenz je administrativni centar Savezne države Vorarlberg i istoimenog Kotara Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch s kojim je povezan u konurbaciju.

Zemljopisne karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1.063 metara do čijeg vrha vozi žičara.

On je pogranični grad jer su nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se prostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Taj dio Bodenskog jezera je naseljen ljudima još od prapovijesti. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, sve dok Rimljani nisu zauzeli taj kraj i osnovali na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]

Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom 6. stoljeća, područje naseljavaju germanski plemeni Alemani.

Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200. godine.[2]

Od 1206. postao je ženidbom feud Grofova od Monforta (njem. Grafen von Montfort), koji su zbog dugova 1451. prodali jedan dio Bregenza Habsburzima, a 1523. preostali dio. Habsburzi su nakon 1726. transformirali Bregenz u jednu od okosnica svoga carstva.[2]

Nakon Prvog svjetskog rata, stanovnici Vorarlberga su tražili neovisnost od Austrije, i da savezna država postane neovisni teritorij, s Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. godine organiziran referendum o ujedinjenju s Švicarskom, ali unatoč tome što je većina stanovništva bila za ujedinjenje, do njega nije došlo jer Savezno vijeće Švicarske nije priznalo referendum.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Središnji trg

Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13. stoljeća i toranj s kapelom sv. Martina podignut između 1362. i 1366.[2]

Pored toga znamenitost grada je i županjska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu, a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana od 1696. do 1698. i stara gradska vijećnica iz 1511.).[2]

Bregenz ima državni muzej s kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.

Bregenz je danas poznat po svom ljetnom festivalu klasična glazbe koji se odvija na pozornici na jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, s gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]

Privreda

[uredi | uredi kôd]

Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]

Bregenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana s administrativnim centrom u Bregenzu.[2]

Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d Vorarlberg (Austria): Districts, Cities and Communes - Population Statistics, Charts and Map. www.citypopulation.de. Pristupljeno 17. rujna 2022.
  2. a b c d e f g h i j Bregenz | Austria | Britannica. www.britannica.com (engleski). Pristupljeno 17. rujna 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bregenz