Brotnja
  Brotnja | |
| Županija | Zadarska županija |
| Općina/Grad | Gračac |
| Najbliži (veći) grad | Gračac |
| Zemljopisne koordinate | 44°26′33″N 16°07′15″E / 44.442436°N 16.120827°EKoordinate: 44°26′33″N 16°07′15″E / 44.442436°N 16.120827°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 47 |
 Brotnja | |
Brotnja je selo u Zadarskoj županiji.
Upravna organizacija[uredi VE | uredi]
Upravno pripada općini Gračcu.
Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]
Nalazi se na južno od Martina Broda, nekoliko km zapadno od granice s BiH.
Promet[uredi VE | uredi]
Nalazi se na duž državne ceste D218.
Povijest[uredi VE | uredi]
Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja i pograničnih djelova Hrvatske s druge strane drastično se smanjio tijekom i nakon drugoga svjetskog rata.[1] 28. srpnja srpski ustanici ubili su sve zatečene Hrvate, 37 članova obitelji Ivezić.[2] Nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine (Drvar i okolica, iz Bosanskog Grahova i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, Krnjeuše) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao.[3] Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH. Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala. Jugokomunistička historiografija i publicistika, te njeni pseudoznanstveni komesarski sljedbenici uporno i besramno prešućuju zločine nad Hrvatima u srpnju i kolovozu 1941. odnosno protuhrvatski karakter tobožnjeg "antifašističkog" ustanka i povezanost ustanika s talijanskim fašistima.[2][4]
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Prema popisu 1991., Brotnja je imala 125 stanovnika, 2001. 34 stanovnika[5], a 2011. 47 stanovnika.[6]
Izvor[uredi VE | uredi]
- ↑ Hrvatski katolički radio HKR: Vijesti iz Crkve: domaće. U Bosanskom Petrovcu gradi se crkva, 21. svibnja 2017. (pristupljeno 7. srpnja 2017.)
- ↑ 2,0 2,1 Dnevno.hr Ante Nazor: Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941., 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
- ↑ Klix.ba Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu, 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)
- ↑ „Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.
- ↑ "Državni zavod za statistiku R. Hrvatske" pristupljeno 21. studenoga 2019.
- ↑ "Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011." pristupljeno 31. srpnja 2013.
Nedovršeni članak Brotnja koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||
.gif){kind=small}
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |
