Prijeđi na sadržaj

Gradišće

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Burgenland)
Ovo je glavno značenje pojma Gradišće. Za druga značenja pogledajte Gradišće (razdvojba).
Gradišće
Burgenland
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj Gradišća na karti Austrije
Država Austrija
Glavni grad Željezno
Najveći grad Željezno
ISO 3166-2 AT-1
Površina 3.965,46 km² (7. od 9)
 - kopna 3.680 [km²] (92,8 %)
 - vode 286 km² (7,2 %)
Koordinate
 - z. š. 46° 50' - 48° 7'
 - z. d. 16° 30' - 17° 6'
Veličina
 - sjever-jug 143 km
 - istok-zapad 85 km
Najviša točka 884 m (Geschriebenstein)
Najniža točka 114 m (kod Apetlona)
Stanovništvo 9. od 9
 - ukupno (2001.) 277.569
 - gustoća 70/km²
Gradišće s općinama
Službena stranica www.bgld.gv.at

Gradišće (njem. Burgenland, bav. Burgnlånd, mađ. Őrvidék, slov. Gradiščanska, prekomur. Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Za razliku od većine austrijskoga ozemlja, veći dio Gradišća nalazi se u panonskoj ravnici, posebno sjeverni dio. Gradišće graniči prema zapadu s austrijskim zemljama Štajerskom (Steiermark) i Donjom Austrijom (Niederösterreich), prema istoku s Mađarskom, a dijeli i kratku granicu sa Slovenijom na jugu i Slovačkom na sjeveru.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U sklopu Austro-Ugarske Gradišće je pripadalo mađarskom dijelu monarhije. Umjesto «Gradišće», u uporabi je prevladavao izraz «Zapadna Mađarska». Raspadom Austro-ugarske nakon Prvoga svjetskog rata rodio se među većinskim njemačkim stanovništvom pokret za priključenje Austriji. Nakon tri godine borbi i dugačkih pregovora pokrajina je priključena Austriji 1921. godine. Od tada je jedna od ukupno 9 austrijskih saveznih zemalja.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gradišće je – posebno zbog nepovoljna položaja tijekom Hladnoga rata – ostalo najnerazvijenijom austrijskom pokrajinom. Zbog toga se veliki dio stanovnika iselio tijekom 20. stoljeća, prije svega u veće gradove kao što su Beč i Graz, ali i u SAD.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema podatcima iz 1991. godine, od oko 250 000 stanovnika Hrvatima se izjasnilo 29 000, 5000 Mađarima, a 122 Romima, s tim da Romi tada još nisu bili službeno prihvaćeni kao manjina pa se taj zadnji broj odnosi samo na osobe koje su navele romski jezik kao materinski. Predstavnici manjina procjenjuju da je stvarni broj gradišćanskih Hrvata oko 45 000, a Mađara oko 25 000.[nedostaje izvor] Ocjenjuje se da ima nekoliko tisuća Roma.[nedostaje izvor]

Kultura[uredi | uredi kôd]

30. rujna 2018. u Gradišću je predstavljen 21 kulturni spomenik za Dan spomenikov, a pod geslom „Diliti dragocjenosti – Ljeto europskoga kulturnoga jerbinstva“.[1]

Mediji[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (): Dan spomenikov, ÖRF, 30. rujna 2018. Pristupljeno 4. listopada 2018.
  2. a b Hrvatski iseljenički zbornik 2010.Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2012. (Wayback Machine) Sanja Vulić: Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 159.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]