Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću

Koordinate: 45°56′47″N 16°43′58″E / 45.94649°N 16.73264°E / 45.94649; 16.73264 (WD)
Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću
Lokacija Rovišće
Koordinate 45°56′47″N 16°43′58″E / 45.94649°N 16.73264°E / 45.94649; 16.73264 (WD)
Godina završetka 18. stoljeće
Religija rimokatoličanstvo
Patron Presveto Trojstvo
Arhitektonski stil kasni barok

Crkva Presvetog Trojstva u Rovišću župna je rimokatolička crkva u Rovišću u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Stara crkva Presvetog Trojstva prvi puta se spominje u popisu župa goričkog arhiđakona Ivana 1334. godine. Godine 1743. navodi se da je crkva zidana s drvenim zvonikom. Iz povijesnih izvora ne se može pouzdano utvrditi kad je sagrađena današnja crkva.[1]

Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta, užeg zaobljenog svetišta sa sakristijom smještenom južno uz svetište i zvonikom nad glavnim pročeljem. Unutrašnjost je svođena češkim svodovima odijeljenim pojasnicama. Pjevalište počiva na dva stupa i ograđeno je zidanom ogradom valovite linije. Glavni oltar Presvetog Trojstva, bočni oltari sv. Antuna i Kraljice sv. Krunice i propovjedaonica nastali su u radionici majstora Budickog 1902. godine.[2] Velika slika Bogorodice na sjevernom zidu crkve ima neobičnu kompoziciju, koja se sastoji od dva superponirana dijela. Simetralu tvori velika figura Bogorodice, koja stoji na polumjesecu i glavi zmije. Odjevena je u ružičastu dugu haljinu i tamnoplavi plašt, koji joj slobodno leprša oko tijela. Naslikao ju je Josip Paller 1780. godine.[3]

O crkvi je pisao Josip Buturac u knjizi "Povijest Rovišća" 1975. godine (2. dopunjeno izdanje 2003.)[4] U župi se istakao dugogodišnji župnik Lovro Hadrović, koji je i obnovio crkvu 2000. godine. U crkvi je kršten Ratko Perić 5. veljače 1944. koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1993. do umirovljenja 2020. godine. Iz župe potječe Željko Tanjić, doktor teologije, prvi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, direktor Kršćanske sadašnjosti od 2009. do 2011. godine.

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom Z-2370 vodi se kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravnog statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]