Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Središte Čazme. Vidi se i crkva sv. Marije Magdalene
Crkva sv. Marije Magdalene
Unutrašnjost Crkve sv. Marije Magdalene

Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi je romanička crkva nastala početkom 13. stoljeća. Najstariji je sakralni spomenik u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te spomenik visoke vrijednosti. [1]

Grb Čazme s crkvom sv. Marije Magdalene

Prvotna romanička crkva je dovršena 1232. godine u središtu Čazme, koja je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije [2]. Uz crkvu se nekad nalazio i samostan dominikanaca.

Trobrodna je građevina u obliku križa, s dva zvonika [3]. Križni oblik crkve je jedinstven vrijeme romanike u Europi. Na pročelju je bio izraženi portal i rozeta. Glavni oltar posvećen je sv. Mariji Magdaleni. Ostali oltari su posvećeni Kristovoj Muki, Duhu Svetom, sv. Tri kralja, sv. Stjepanu, Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije, Uznesenju Marijinu, sv. Roku i sv. Križu. Crkva je bila devastirana, posebno u vrijeme turskih osvajanja, kada je turski paša Ulama beg harao po Čazmi 1544. godine. U crkvi je bila nadgrobna ploča i posmrtni ostaci hercega Kolomana, koji se borio s Tatarima 1241. godine. To je otkrio Ivan Kukuljević Sakcinski i pisao o tome. U međuvremenu, nadgrobna ploča je nestala. Tijekom stoljeća, crkva je obnavljana, promijenjan je izgled fasade i unutrašnjosti. U obnovi se posebno istakao župnik Ivan Jambreković u 18. stoljeću. Od prvotnog unutarnjeg romaničkog uređenjea nije ništa ostalo. Sačuvani su barokni ukrasi iz 17. i 18. stoljeća te vrlo vrijedne orgulje iz 1767. godine u rokoko stilu, izrađene u Beču, rad Johanna Henckea.

Oko 1995. godine, počela su istraživanja i obnova, koja još traje. Crkva će izvana biti prezentirana u romaničkom stilu, a unutrašnjost u baroknom [4]. Godine 2003. i 2005. arheološki je istražena. Nađeni su temelji ranijih građevnih faza kao i 136 grobova s obiljem novovjekovnih nalaza (medalje, križevi, krunice, nakit, odjeća i obuća) [5].

Orgulje[uredi VE | uredi]

Johann Hencke je izgradio orgulje za crkvu 1767. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:

I. manual C/E–c3
1. Principal 4′
2. Wald Flethen 8′
3. Bordun 8′
4. Flauta 4′
5. Quint 3′
6. Octav 2′
7. Mixtur IV
II. manual C/E–c3
8. Principal 2′
9. Coupel 8′
10. Flethen 4′
11. Dulcisona 4′
Pedal C/E–a1
12. Sub Bass 16′
13. Octava Bass 8′
14. Fagot 8′

Spojevi: II-I.
Trakture su mehaničke s kliznicama.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://kulturniturizam.croatia.hr/Destinations/DestinationDocument.aspx?idLanguage=1&idDestination=481&idCategory=1066&idDocument=3714
  2. http://www.glas-koncila.hr/print_news.html?news_ID=4767&parentt_ID=
  3. http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=7
  4. Zvono, časopis, Bjelovar 2009.
  5. Tajana Pleše, Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi, Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb