D'Hondtov sustav

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

D'Hondtov sustav ili metoda je metoda raspodjele glasova u zastupničke mandate u sustavu razmjernog predstavništva. Ime je dobio po belgijskom matematičaru Victoru D'Hondtu, prvi je put primijenjen u Belgiji 1899.

Prema ovom sustavu najprije se izračuna biračka masa svakog popisa koju čini ukupan broj za izborni popis danih glasova u izbornoj jedinici. Biračka se masa tada dijeli s 1, pa sa 2, 3, itd. i tako dok se ne dođe do onog broja koji je jednak broju zastupnika koji se biraju u određenoj izbornoj jedinici. Dobivene rezultate tada treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema najmanjem onoliko koliko se zastupnika bira. Posljednji rezultat koji se tako dobije jest zajednički djelitelj. Sa zajedničkim djeliteljem zatim treba podijeliti biračku masu svake liste. Pojedina lista, odnosno stranka koja ju je istaknula dobit će onolik broj zastupnika koliko se puta zajednički djelitelj nalazi u njezinoj biračkoj masi. Jednostavnije rečeno, broj zastupničkih mjesta koje je određena stranka dobila odgovara rezultatu dijeljenja biračke mase liste te stranke sa zajedničkim djeliteljem. Ako se dogodi da se ovakvim računom dobije višak zastupničkih mjesta, prednost ima stranka s više glasova.

Primjer: Pretpostavimo da je na izborima u jednoj izbornoj jedinici u kojoj se bira 5 zastupnika popis stranke A dobio 4160, popis stranke B 3380 i popis stranke C 2460 glasova. Ti izborni rezultati svake liste predstavljaju njihovu biračku masu. Kako je utvrđena biračka masa svake liste, ona se dijeli sa 1, 2, 3, 4, 5 te se dobiveni rezultati poredaju po veličini.

Br. glasova (X) X : 1 X : 2 X : 3 X : 4 X : 5
Stranka A 4160 4160 (1) 2080 (4) 1386 (6) 1040 (9) 832 (11)
Stranka B 3380 3380 (2) 1690 (5) 1126 (8) 845 (10) 676 (13)
Stranka C 2460 2460 (3) 1230 (7) 820 (12) 615 (14) 495 (15)
Napomena: brojevi u zagradama su redna mjesta rezultata kada se svi poredaju po veličini.

Od svih dobivenih rezultata izabrati peti po veličini, jer se bira pet zastupnika, a to je 1690. Taj je broj zajednički djelitelj i njima valja podijeliti biračku masu svake liste:

biračka masa liste A – 4160 : 1690 = 2
biračka masa liste B – 3380 : 1690 = 2
biračka masa liste C – 2460 : 1690 = 1

Iz dobivenih rezultata slijedi da su liste stranaka A i B dobile po dva zastupnička mjesta, dok je lista stranke C dobila jedno zastupničko mjesto. Vidljivo je da se pri djeljenju biračke mase najčešče dobiva rezultat sa ostatkom koji valja zaokruživati tako da se primjenom D'Hondtove metode ne postiže potpuno razmjerna zastupljenost u predstavničkom tijelu.

Sijedi primjer s tri stranke i 14 mandata, gdje najbolja dobiva 496 glasova, druga 378, a treća dobiva 126 glasova. Po ovoj bi metodi prva dobila 7 mandata, druga 6, a treća 2 mandata. To sve skupa iznosi 15 mandata. Suvišni mandat oduzima se stranci s najmanjim ostatkom. U ovom slučaju druga i treća stranka nemaju ostatka pa se primjenjuje pravilo prednosti stranke s većim brojem glasova. Dakle, mandat se oduzima trećoj stranci pa ona dobiva samo jedan mandat. Ovo je primjer iz ankete za izbore 2015. godine u X izbornoj jedinici. Prva je stranka HDZ, druga SDP a treća MOST.

Ovu metodu u svom izbornom zakonodavstvu primjenjuju Argentina, Austrija, Belgija, Bugarska, Čile, Kolumbija, Hrvatska, Finska, Mađarska, Izrael, Japan, Makedonija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Škotska, Slovenija, Španjolska, Srbija, Turska i Wales.

Ova metoda jednaka je Jeffersonovoj metodi jer se dobiju isti rezultati, međutim razlika je u računanju.

Literatura[uredi VE | uredi]