Donji Mamići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Donji Mamići
Donji Mamići na karti BiH
Donji Mamići
Donji Mamići
Donji Mamići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Grude
Zemljopisne koordinate 43°20′N 17°28′E / 43.34°N 17.47°E / 43.34; 17.47Koordinate: 43°20′N 17°28′E / 43.34°N 17.47°E / 43.34; 17.47
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 1.529

Donji Mamići su naseljeno mjesto u općini Grude, Federacija BiH, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalaze se na visoravni sjeveroistočno od Gruda na magistralnom putu Grude - Široki Brijeg.

Zaseoci su Višnjica, Medovići, Ledinac, Podledinac, Pogana Vlaka i Borajna.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Donji Mamići
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 1.687 (99,46%) 1.776 (99,10%) 2.364 (99,70%)
Srbi 0 7 (0,39%) 3 (0,12%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 1 (0,05%) 3 (0,16%) 0
ostali i nepoznato 8 (0,47%) 6 (0,33%) 4 (0,16%)
ukupno 1.696 1.792 2.371

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Donji Mamići
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 1.522 (99,54%)
Srbi 1 (0,07%)
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 6 (0,39%)
ukupno 1.529

Višnjica[uredi VE | uredi]

Višnjica je jedno od zaselaka Donjih Mamića.

Krajolik Višnjice[uredi VE | uredi]

Krajolik je obrastao bjelogoričnom šumom (hrastom, jasenom, klenom i grabom) i niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora (40 km) i Neretvanske kotline (30 km) daje ovomu kraju blagu mediteransku klimu, koja povremeno zadobiva i obilježja kontinentalne klime zbog blizine planinskih masiva. Zato je mjesto poznato po dobrim vinogradima, kvalitetnom duhanu, smokvama, trešnjama i višnjama. Žitelji se bave uzgojem duhana, poznatog pod nazivom hercegovački ravnjak od kojeg se dobiva "škija" i vinove loze.

Stanovništvo i običaji[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Ante u zaseoku Cerovu Dolcu.

Uzgojem navedenih poljoprivrednih kultura sada se uglavnom bave staračka kućanstva i nešto mladih žitelja koji su ostali raditi na zemlji. To je ujedno problem svih sela u Zapadnoj Hercegovini jer je težak težački život, brojnost obitelji uvjetovao ekonomske migracije žitelja u inozemstvo i druge krajeve ili odlazak na školovanje, gdje su mnogi i ostali trajno živjeti.

Zajednička župna crkva nalazi se u Ledincu, župa Male Terezije. Najvažniji blagdan Višnjičana je Tijelovo kada se na misi za umrle i blagoslov polja na mjesnom groblju skupe svi Višnjičani (domaći i raseljeni). Glavnina žitelja je raseljena, iz ekonomskih razloga ili odlaska na školovanje, diljem zemaljske kugle, a glavnina se nalazi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u Republici Hrvatskoj.

Zagrepčani podrijetlom iz Višnjice sudjelovali su u realizaciji podizanja spomenika poginulima i nestalima u Domovinskom ratu i 2. svjetskom ratu (Bleiburgu i križnom putu) i biste poginulom, legendarnom branitelju Vukovara, generalu Blagi Zadri, kroz Udrugu Donji Mamići, uz župnu crkvu u Ledincu.

Višnjica je dala niz poznatih i znamenitih svećenika, liječnika, profesora, ekonomista i gospodarstvenika.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 29. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]