Dragan Markovina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Dragan Markovina rođen je u Mostaru, te od početka Rata u Bosni i Hercegovini početkom 1990.-ih s obitelji izbjegava u Hrvatsku. Danas živi i radi u Splitu. Kao radikalni kritičar postojećeg političkog stanja u Hrvatskoj, osnovao je 2016. godine političku stranku Nova ljevica, koja se zalaže za demokratski socijalizam.[2]

Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.[3]

Opisujući odgoj u očinskoj kući i utjecaje koje je odatle prenio u svoj svjetonazar, 2012. god. u televizijsku kameru govori: "Kad god je igrala Jugoslavija, na primjer kad bi išla himna u stanu bi se digli na noge i slušali tu himnu. Ja danas kad čujem Lijepu našu, volim gledati da Hrvatska izgubi. Meni Hrvatska ništa ne predstavlja."[4] Nakon što su neki mediji ukazali na te riječi izrečene u dužem autobiografskom intervjuu objavljenom na portalu www.osobnasjecanja.hr, izdavač te zbirke inturvjua Documenta je reagirao uklanjanjem čitavog intervjua i objavom reakcije u kojoj tvrdi da se te njegove riječi ne mogu pravilno razumjeti izvan konteksta čitavog intervjua, gdje da je D. Markovina "na autentičan način pokazao tugu zbog svih stradanja tijekom rata i ljutnju na pokretače i vinovnike ratnih događaja".[5] Sam Markovina će 2017. godine pokušati objasniti svoje stavove o kojima je govorio 2012. god., te upire prstom u svoj animozitet prema Franji Tuđmanu, koji je očito nastao u vrijeme početka rata u BiH kada je D. Markovina bio u uzrastu od 10-11 godina: "Iako sam govorio o nogometnim reprezentacijama, puno puta sam jasno rekao kako sam odgojen u jugoslavenskom Mostaru i kako sam u njemu pokupio najbolje od duha toga zajedništva. To mislim i danas. Hrvatsku doživljavam kao svoju zemlju, jednako kao i BiH, ali za reprezentaciju nisam nikad navijao iz prostog razloga što me to uzgajanje tuđmanovskog nacionalizma neopisivo nervira i s njim se ne mogu identificirati. Posebno jer mi je upravo ta politika sravnila sa zemljom rodni grad."[6] Njegovi kritičari ukazuju da je Markovinin otac bio istaknuti pripadnik komunističke elite u Mostaru, da je cijela obitelj bila jasno jugoslavenski orijentirana, te su Markovina i njegovi ukućani s pravom doživjeli kraj komunizma i raspad SFRJ kao uzrok svojeg socijalnog nazadovanja, a realizaciju hrvatske težnje za neovisnošću - kao kobnu realizaciju glavne prijetnje opstanku njima dragocjene SFR Jugoslavije.[7]

Na promociji svoje knjige "Doba kontrarevolucije" u studenom 2017. godine Markovina iznosi svoje viđenje kraja Jugoslavije 1990.-ih godina kao kontrarevolucije, te viziju svojeg budućeg društvenog i političkog angažmana kao jedne dugoročne društvene "terapije protiv kontrarevolucije".[8]

Publikacije (izbor)[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. INTERVJU 'Nova ljevica je tu da razbije strah': Dragan Markovina o prvim planovima i lavini napada na stranku Boris Pavelić, "Novi list", 26. prosinac 2016. godine
  2. Dvjesto ljudi na osnivanju Nove ljevice, Novosti, 18. prosinca 2016.
  3. Ovaj znanstvenik vraća ljevicu u Split!, Leo Nikolić, tportal, 2. svibnja 2013.
  4. Dragan Markovina: Ja sam i dalje žešći Jugoslaven od ikoga (VIDEO), Kamenjar.com, 19. prosinca 2016.
  5. Manipulacije zbirkom www.osobnasjecanja.hr / reakcija Documente, Documenta, pristupljeno 9. srpnja 2018.
  6. Dragan Markovina (6. siječnja 2017.). Dragan Markovina o pokušaju desničarske političke likvidacije seciranjem njegovog intervjua “Osobna sjećanja”. Škola kritičkog mišljenja pristupljeno 9. srpnja 2018.
  7. Egon Kraljević (19. travnja 2015.). Kako je (nekima) bilo dobro u Jugoslaviji. HKV pristupljeno 9. srpnja 2018.
  8. Sinoć je predstavljena nova knjiga Dragana Markovine, bili smo na promociji, Silvana Menđušić, Tportal, 14. studenog 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]