Lastovo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Lastovo. Za druga značenja, pogledajte Lastovo (razdvojba).
Lastovo
Croatia - Lastovo.PNG
Podatci
Smještaj Jadransko more
Država Hrvatska
Glavno naselje Lastovo, Uble
Površina 40,82[1] km2
Obalna crta 48,969[1] km
Broj stanovnika 792
2014-10-24 06-56-31 Croatia Dubrovacko-Neretvanska Oskorušno.jpg
Lastovo gledano iz zraka
Lučica ispod mjesta Lastova

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se 14 km prema jugu od otoka Korčule.

Upravnom podjelom pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Otok je dug oko 10 km, a širok 5,8 km. Najviši vrh otoka je Hum (417 m). Površina otoka je 41 km2.

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.

Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.

Uz Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok s više od 70 % šumovite površine. Godine 2007. Lastovo je proglašeno Parkom prirode.

Klima[uredi VE | uredi]

Lastovo ima veoma blagu sredozemnu klimu.

Prosječna siječanjska temperatura je 10,1°C, dok je ona srpanjska 24,4°C.

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Vlaha

Otok Lastovo trajno je naseljen već nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici bili su Iliri, a u antici ga koloniziraju najprije Grci, koji su ga nazivali Ladesta, a zatim i Rimljani. U uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) nađeni su arheološki nalazi iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.

Kao i kod ostalih Jadranskih otoka i u slučaju Lastova se često mijenjala vlast nad otokom. Nakon Grka i Rimskog Carstva, otok je pod vlašću Bizanta. Dolaskom Hrvata na obale Jadrana otok se povremeno nalazi u okviru Hrvatskog Kraljevstva, povremeno u okviru Mletačke Republike. Od 13. st. postaje dio Dubrovačke Republike. S prestankom Dubrovačke Republike, početkom 19. st., Lastovo kratkotrajno ulazi u Ilirske pokrajine koju su osnovali Francuzi. Nakon poraza Napoleona Lastovo skupa s ostalim dijelovima nekadašnje Dubrovačke Republike postaje dijelom Habsburške Monarhije, od 1867. g. Austro-Ugarske.

Nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu i njezinog raspada, otok je na temelju tajnog Londonskog ugovora svojatala Kraljevina Italija, što joj je naposlijetku Rapallskim ugovorom 1920. godine i uspjelo. U Drugom svjetskom ratu u redovima partizana poginulo je 26 Lastovaca, kojima je podignut spomenik u mjestu Lastovu. Općinski narodnooslobodilački odbor Lastova utemeljen je 15. rujna 1943. godine. Nakon Drugog svjetskog rata ulazi u okvire Jugoslavije, a time i Hrvatske.

Tijekom druge polovine 20. st. tadašnja vojska SFRJ, JNA provodila je militarizaciju Lastova: na otoku su podignuti brojni vojni objekti, kretanje po otoku i dolazak odnosno odlazak s otoka su bitno ograničeni i stavljeni pod strogu kontrolu, naseljen je veliki broj vojnog osoblja. Oni su bili u najvećem dijelu srpske narodnosti, a što je bitno mijenjalo etničku strukturu slabo naseljenog otoka s kojeg je tijekom mnogih desetljeća emigrirao velik broj domicilnog stanovništva pretežno zbog gospodarske nerazvijenosti Lastova. Osim toga, otok je bio zabranjeno područje za strance tako da nije bio moguć ni razvoj turizma koji je drugim otocima bio glavni pokretač razvoja.

Osamostaljenjem Republike Hrvatske 1991. g. Lastovo nije dočekalo oslobođenje jer se okupacijska vojska JRM na početku Domovinskog rata nije htjela povući s otoka. To je učinila tek u svibnju 1992. g.

Promet[uredi VE | uredi]

Lastovo je povezano brodskom vezom samo sa Splitom, trajektom i katamaranom jednom dnevno. Vožnja trajektom traje 4 sata i 15 minuta, uz stajanje u Veloj Luci na Korčuli, dok se katamaranom stiže za 2 sata i 45 minuta, uz stajanja u Hvaru, te u Veloj Luci na Korčuli. Trajekt i katamaran pristaju u malenoj lučici Ubli. U srpnju i kolovozu utorkom i četvrtkom Lastovo je katamaranom povezano s Dubrovnikom, a vožnja traje 4 sata uz pristajanje na Korčuli te u Polačama i Sobri na Mljetu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vinograd na Lastovu

Razvijeno je poljodjelstvo: vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo i uzgoj rogača. Značajno je i ribarstvo i riboprerada te turizam. Lastovo se u turizmu naročito promovira očuvanim okolišom i autentičnom mediteranskom arhitekturom. Na Lastovu, za razliku od velikog dijela drugih otočnih središta u Hrvatskoj, nema apartmanskih naselja, velike izgrađenosti ni betonizacije.

Šport[uredi VE | uredi]

NK Omladinac Lastovo (1927. god.)-klub se natječe u 1. ŽNL ligi

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. g. na otoku je živjelo 835 stanovnika. To je najmanji broj stanovnika od kada se vode službene evidencije, od sredine 19. st. Prema tim popisima na Lastovu je živjelo između tisuću i dvije tisuće stanovnika, najviše 1948. g. kada je popisano 1738 žitelja. Od tada je broj stanovnika u opadanju. Zbog činjenice što je stanovništvo pretežno starije dobi, prometne izoliranosti otoka, gospodarske nerazvijenosti, očekuje se daljnji pad broja stanovnika.

Lastovo

Naselja na otoku su:

Lučica- Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet. Izvorno je to bilo ribarsko naselje s kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu. Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.

Karakteristični dimnjak na Lastovu.

Prema popisu stanovništva iz 2011. na Lastovu žive 792 stanovnika.[2] Po narodnosti 750 stanovnika su Hrvati (94,7%), 11 Srbi (1,39%), 11 Bošnjaci (1,39%), 4 neizjašnjena (0,23%). Prema popisu 762 stanovnika (96,21%) izjasnila su se da im je materinski jezik hrvatski. Prema vjeroispovijesti 709 stanovnika su katolici (89,52%), 24 ateisti (3,03%), 11 muslimani (1,39%), 9 pravoslavci (1,14%).

Čakavsko-jekavsko narječje[uredi VE | uredi]

Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, jekavskom čakavicom.

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Lastovo

Mrežna sjedišta[uredi VE | uredi]


Solta satelite.jpg Nedovršeni članak Lastovo koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.